U ODRŽAVANJU likvidnosti državnom bi proračunu u srpnju i kolovozu, kad će i dalje osim za financiranje javnih troškova, trebati novac i za pomoć privatnom sektoru, vlada računa i na oko dvije milijarde kuna zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Vlada, koja dosad nije tražila novac od MMF-a za prevladavanje poteškoća u proračunskoj likvidnosti, to ne namjerava činiti ni u budućnosti, potvrdio je Novom listu izvor iz vlade. 

Podsjetimo, vlada je na sjednici u četvrtak i dala suglasnost da se vode pregovori s IBRD-om oko zajma vrijednog 275,89 milijuna eura te je ovlastila potpredsjednika vlade i ministra financija da takav ugovor potpiše.

Ugovor o zajmu bi, osim financijske injekcije, za državni proračun značio i provedbu određenog programa, odnosno mjera koje se, kako se navodi u obrazloženju odluke, odnose na ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom covida-19, kao i postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog oporavka.

Zajmovi bi se mogli otplaćivati do 2035. godine

Vlada u svojoj odluci ističe da je većina mjera iz programa već donesena i da je u provedbi.

Tako bi se novcem od IBRD-a financirale potpore za plaću u trajanju od tri mjeseca poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme, ali i plaće korisnicima potpora za samozapošljavanje i stalnim sezoncima.

Iz odluke nije jasno koliko bi se za koju svrhu dobilo novca, ali se navodi da kad je u pitanju zajam za saniranje posljedica potresa, taj bi se novac potrošio na hitne intervencije za zaštitu javne sigurnosti, obnovu i rekonstrukciju bolnica i ustanova iz područja obrazovanja i znanosti, prvenstveno osnovnih i srednjih škola i pripremu programa za potporu obnovi stambenih projekata.

Druga komponenta zajma usmjerena je na jačanje kapaciteta države za brzi i proaktivni nadzor trenutačnih i budućih izbijanja bolesti, s naglaskom na Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Također, poslužit će za održavanje nužnih usluga u zajednici i minimiziranje rizika za pacijente i zdravstvene djelatnike, djelomično i osposobljavanje osoblja zdravstvenih ustanova i djelatnika koji su uključeni u brigu o oboljelima od koronavirusa i za kupnju potrošnog materijala i opreme za daljnja izbijanja bolesti.

Tako bi država za koji mjesec ili dva od IBRD-a trebala dobiti više od tri i pol milijarde kuna zajma za borbu protiv recesije zbog pandemije i potresa, a ti bi se zajmovi otplaćivali do 2035. godine, ali se nigdje ne navodi kolika će biti kamata, piše Novi list.