HRVATSKA će iz dostupnih kohezijskih sredstava u ovom programskom razdoblju 10 posto preusmjeriti za priuštivo stanovanje, prometnu infrastrukturu koja se može koristiti i za vojne potrebe, ulaganja za zaštitu vodnih resursa, kibernetičku sigurnost i nove tehnologije, izjavila je danas ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.

Slijedom revizije kohezijske politike na sredini programskog razdoblja 2021.-2027. Hrvatska je odlučila preusmjeriti dio svojih sredstava u nove prioritete.

"Hrvatska je iskoristila priliku da 10 posto svojih sredstava usmjeri u nove prioritete EU-a, koji su isto tako važni i za nas - priuštivo stanovanje, ulaganje u prometnu infrastrukturu koja se, u slučaju potrebe, može koristiti u vojne svrhe, u ulaganja u vodnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i nove tehnologije", rekla je Mikuš Žigman nakon sastanka Vijeća za opće poslove u formatu ministara zaduženih za kohezijsku politiku.

Na pitanje koji su konkretni prometni projekti u pitanju, ministrica je spomenula luku Ploče i luke koje se nalaze na paneuropskim koridorima te cestovnu infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Urbana ulaganja i megafond

Ministri su na sastanku usvojili i zaključke o agendi EU-a za gradove. Ministrica Mikuš Žigman rekla je da Hrvatska već sada u aktualnom financijskom razdoblju ima zaseban program kroz koji financira integrirana urbana ulaganja u iznosu od 680 milijuna eura.

Jedna od tema sastanka bila je i prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.-2034. Komisija je predložila da se sadašnji odvojeni fondovi za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku spoje u jedan "megafond", koji bi iznosio gotovo polovicu VFO-a.

Potrebe hrvatskih regija

Mikuš Žigman rekla je da to "vidi kao ponešto drugačiju strukturu programiranja, a ono što je bitno jest da se na objektivan način sagledaju potrebe Republike Hrvatske i na njih adekvatno odgovori".

Ministrica je istaknula da se u sljedećem VFO-u ne smiju zanemariti potrebe konvergencije hrvatskih regija u odnosu na nacionalni i europski razvojni prosjek.

"Držimo da samo ulaganja u smanjivanje regionalnih razlika mogu doprinijeti dobrom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i u konačnici konkurentnosti Europske unije u cjelini", rekla je ministrica Mikuš Žigman.