NIZ EKONOMSKIH šokova se dogodio zadnjih nekoliko godina, ali sudeći po potrošnji, štednji i kreditima, stanovništvo Hrvatske je prošlo relativno dobro. Dapače, teško se može pronaći pokazatelj koji sugerira da je financijska situacija Hrvata lošija nego prije.

Sve je manje ljudi s blokiranim računima, plaće su snažno rasle, potrošnja u trgovinama je rekordna, udio kredita koji se ne otplaćuje se smanjuje, podiže se sve više nenamjenskih gotovinskih kredita. Visok rast cijena i uvođenje eura su bili šokovi koji su poremetili percepciju, ali podaci o tome koliko građani Hrvatske troše, zadužuju se i koliko su plaćeni stavljaju stvari u kontekst.

To ne znači da se svima financijska situacija popravila. Radnici u javnom sektoru su imali daleko veći rast plaća od radnika u privatnome, kao rezultat predizbornog "lobiranja" sindikata, a zbog toga su ove godine naglo porasli i nenamjenski gotovinski krediti.

>> Hrvati troše kao da sutra ne postoji

Hrvati sve više troše, u nekim dijelovima EU se troši sve manje

EU se sporije oporavlja od pandemije i rasta cijena od drugih razvijenih država svijeta. SAD je nastavio povećavati razliku, a Kina je ubrzala dostizanje EU. Velike ekonomije, poput Njemačke, Italije i Francuske, imaju problema s post-pandemijskim oporavkom. Ali situacija nije svuda ista, pa siromašnije države ostvaruju daleko bolje ekonomske rezultate. Među njima je i Hrvatska.

Opće mjerilo ekonomskog rasta je BDP, koji bez sumnje pokazuje da je Hrvatska jedna od država unutar EU koje se najbolje oporavljaju. Zapravo je, kada se usporedi BDP 2019. i danas, Hrvatska rekorder EU.

Postoje brojna druga mjerila kojima se procjenjuje ekonomsko "zdravlje" država, a jedno od njih je volumen prometa u maloprodaji. Logika je jednostavna, a to je da će ljudi kojima raste standard više trošiti. Jedan od glavnih načina potrošnje je kupovina u trgovinama, na što se u Hrvatskoj troši najveći dio dohotka.

Prema podacima Eurostata, volumen prometa u maloprodaji je između 2021. i kolovoza ove godine rastao 11.6 posto. Radi se o sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, što znači da se izračun korigirao za promjene u datumima blagdana i sezonske utjecaje (na primjer, u Hrvatskoj ljeti naglo raste potrošnja zbog turizma). Podaci su korigirani i za rast cijena, zbog čega se koristi termin "volumen prometa" umjesto samo "promet".

Hrvatska ima četvrti najveći rast u EU, nakon Rumunjske (16.1 posto), Cipra (15.8 posto) i Malte (12.4 posto). Najveći pad volumena prometa maloprodaje je zabilježen u Belgiji (-10.2 posto), Estoniji (-9.7 posto), Finskoj (-8.3 posto), Danskoj (-7.9 posto) i Švedskoj (-5.6 posto).

Više nego dvostruko veći rast plaća u javnom sektoru nego u privatnom

Glavni razlog velikog rasta volumena prometa u maloprodajnim trgovinama Hrvatske je rast plaća. Samo u periodu od travnja, svibnja i lipnja 2023. do istog razdoblja ove godine je taj rast iznosio 17 posto, nominalno.

Taj postotak sakriva mnoge detalje, kao pitanje jesu li više rasle visoke ili niske plaće, u kojim djelatnostima je rast bio najveći itd. Glavna razlika se pojavljuje između privatnog/poslovnog sektora na jednoj strani i javnog/ne-poslovnog sektora na drugoj.

Ukupni rast plaća od 17 posto prikriva činjenicu da je u privatnom sektoru rast ustvari iznosio 12.1 posto, a u javnome čak 29 posto. To je daleko više od prosjeka EU, gdje su i u oba sektora plaće rasle za isti iznos, 5 posto.

Hrvatska nije jedina država u kojoj je rast plaća u javnom sektoru bio veći nego u privatnome, ali je uvjerljivo prva po razlici između te dvije stope rasta. Doslovno nikome u cijeloj EU plaće nisu rasle toliko puno kao javnome sektoru u Hrvatskoj.

Podiže se sve više kredita

Hrvati ne troše puno samo u maloprodaji. Primjerice, u prva četiri mjeseca je prodano 22.288 novih automobila, što je rast od 13.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rastao je promet uslužnih djelatnosti, kao i ugostiteljskih.

Povećanje potrošnje ne dolazi samo iz rasta plaća. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nenamjenski gotovinski krediti su krajem 2020. iznosili manje od 7 milijardi eura, a do sredine ove godine su narasli na 8.7 milijardi eura.

To je velik rast u kratkom periodu, i nije rezultat nemogućnosti podmirenja svakodnevnih potreba nego zaduživanja u svrhu kupnje skupljih proizvoda. Udio tih kredita koji se ne otplaćuju je zapravo u padu, s 8.2 posto na kraju 2020. na 5.54 posto na kraju lipnja ove godine.

Pogleda li se detaljnije kada su krediti najviše rasli, primijeti se da je rast najviši nakon početka ove godine, pogotovo nakon ožujka. Kroz 2023. je rast iznosio između 2.12 i 2.8 posto kvartalno, a od početka ove godine 3.76 do 4.53 posto kvartalno.

Za taj nagli rast nenamjenskih gotovinskih kredita je odgovorna najava i implementacija velikog rasta plaća u javnom sektoru. "Zaposlenici u javnim službama dobili su veće plaće i u zadnjih nekoliko mjeseci mnogo je njih odlučilo tih 100, 200, 300 eura povišice pretvoriti u 10.000 eura kredita. I to je jako ubrzalo rast kredita", izjavio je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić prije nekoliko mjeseci na HRT-u.

Javni sektor nagrađen viškovima koje je državi uplatio privatni sektor

Slučajno ili ne, o potrebi za velikim rastom plaća u javnom sektoru se raspravlja od početka 2024. "Lobiranje" sindikata je zapravo počelo već 2023., ali kako su se približavali parlamentarni izbori tako su pojačavali pritisak.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je već drugi dan 2024. na HRT-u zavapio da su radnici u javnom sektoru potplaćeni, da privatni sektor "izvlači" radnike iz javnog, i zapitao se "zašto više nitko ne želi posao u državnoj službi".

>> Ovaj razgovor Vlahova i Severa dokazuje da su uhljebi u hrvatskoj svete krave 

Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića brzo je odgovorila na Severove vapaje, pa je na sjednici 22. veljače povećala plaće za više od 244 tisuće zaposlenika u javnom sektoru, u ukupnom iznosu od 1.64 milijarde eura.

Kad se podvuče račun, privatni sektor odlično puni državni proračun preko PDV-a, doprinosa i trošarina (kao jedini koji je neto uplatitelj u proračun), održava solidan rast plaća (12 posto u godinu dana), ali najviše koristi od toga imaju radnici u javnom sektoru koji su imali veći rast plaća od bilo koga u EU, 30 posto. Dobro odrađen posao sindikata i vlade.