PRILIKOM odabira hrane na vrhu ljestvice prioriteta hrvatskim građanima je kvaliteta proizvoda i zemlja porijekla, najmanje je važna cijena, prehrambene navike i način proizvodnje - je li iz organskog/ekološkog uzgoja. Iako 94 posto ispitanika smatra da hrana može utjecati na zdravlje, čak 42 posto njih razmišlja je li ono što će staviti u košaricu zdravo samo u slučaju bolesti. O odabiru hrane najviše se brinu Osječani i Zagrepčani.

Pokazuju to rezultati ankete koju je provela Hrvatska agencija za hranu, a koja govori o tome kako hrvatski građani percipiraju rizike vezane uz sigurnost hrane. Anketa, čije rezultate prvi objavljuje Index, provedena je u prvom tromjesječju 2007. na reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika, a riječ je o prvoj takve vrste ikada provedene u Hrvatskoj. 64 posto građana vjeruje da jede zdravu hranu, 58 posto njih smatra da posvećuje dovoljno pažnje pri izboru hrane, dosta pažnje posvećuje 20 posto, a malo 18 posto ispitanika. Da hrana utječe na raspoloženje smatra 79 posto ispitanika, a čak 94 posto da odabir namirnica može utjecati na zdravlje.

Na pitanje ugrožava li hrana koju jedete vaše zdravlje, 24 posto ispitanika odgovara pozitivno, 47 posto negativno, dok ih 29 posto ne za odgovor na to pitanje. Pri kupnji namirnica oprezno je 38 posto ispitanika koji razmišljaju kakav bi ona mogla imati utjecaj na njihovo zdravlje, a zanimljivo je da čak 42 posto o tomu razmišlja samo u slučaju bolesti, a 20 posto nikada.

Kod odabira hrane građanima je najvažnija kvaliteta proizvoda (71 posto), zemlja porijekla (69 posto) i okus (61 posto). Potom slijedi brand (50 posto), izgled/svježina (49 posto), cijena (32 posto) i prehrambene navike (7 posto). Ako je sudi prema rezultatima ankete, velika većina Hrvata ne mari za svjetske trendove i još uvijek ne posežu za eko-proizvodima. Samo 8 posto ispitanika navelo je da im je bitan način proizvodnje - je li hrana uzgojena prirodnim/ekološkim postupkom.

Zanimljivo je da građani niti malo (100%) ne vjeruju medijima i državnim institucijama kada je u pitanju hrana. Po tom pitanju vjeruju isključivo liječnicima i to samo njih  37,6 posto. Dr. Boris Antunović, ravnatelj Agencije za hranu, nepovjerenje objašnjava brojnim aferama koje su se dogodile zadnjih godina u Europi.

"Upravo iz ovih razloga, da bi se vratilo povjerenje potrošača nakon afera s kravljim ludilom, dioksinom i sl. u EU, pristup sigurnosti hrane promijenjen je na način da se uvodi koncept analize rizika u hrani. Potrošač se stavlja u središte zbivanja i uključuje u proces, odnosno u rad državnih institucija koje se, budući da se radi o javnom zdravstvu, depolitiziraju. Sustavi kontrole su sve transparentniji, a procjena rizika odvojena je od upravljanja rizicima, odnosno donošenja odluka" - kaže dr. Antunović.

Čak 49 posto ispitanika izjavilo je kako je u zadnjih godinu dana oboljelo (imalo probavne tegobe) uzrokovane hranom, a od toga broja 27 posto njih je imalo nesreću da im se to dogodi dva puta, a 24 posto više puta.  Dr. Antunović iznosi kako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 30 posto stanovnika razvijenih zemalja godišnje ima barem jednom probavne tegobe. To znači da je u Hrvatskoj taj broj oko 1,5 milijuna osoba. Prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA) broj registriranih pacijenata oboljelih od salmoneloze može se pomnožiti s 37 da bi se dobio pravi broj.

Gledano po županijama, kvaliteta proizvoda najvažnija je građanima Osječko-baranjske, Zagrebačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije, a najmanje u Zadarskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Kad je u pitanju izgled/svježina i okus proizvoda, najviše ispitanika kojima su biti ti parametri dolazi iz Zagreba i šireg područja Osijeka.

Velika većina Hrvata - njih 74 posto preferira hranu domaćih proizvođača, dok je za 26 posto nebitno porijeklo. Ispitanicima u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji najviše je bitno da im se u tanjuru nađu domaći proizvodi, a najmanje onima u Karlovačkoj, Osječkoj i Dubrovačkoj županiji. Na marku proizvoda najviše gledaju građani s područja Zagrebačke i Krapinske županije, a najmanje u Gradu Zagrebu i Koprivničkoj županiji. Kao što smo spomenuli, prehrambene navike i postupak proizvodnje (ekološki, organski) nisu previše važni za veliku većini ispitanika, ali za razliku od drugih županija, građani sa šireg područja Osijeka su jedini koji o tomu u određenoj mjeri razmišljaju.

Pri kupnji prehrambenih proizvoda na cijenu najviše gledaju u Istri u Osijeku (svega oko 10-ak posto), a najmanje u Zagrebačkoj i Bjelovarskoj županiji. Čak 50 posto građana smatra da deklaracije na hrvatskim proizvodima ne pružaju dovoljno informacija, da je sve potrebno navedeno izjasnilo se njih 36 posto, a 14 posto ih uopće ne gleda deklaracije.

Kulier: Sve završi na pizzi i ćevapima

"Jedno je vjerovanje a sasvim drugo stvarno stanje. Zdrava prehrana podrazumijeva svakodnevni izbor, nabavku i pripremu u kuhinji, a Hrvati za takve stvari imaju sve manje vremena. Ako se završi na gotovim ili polugotovim obrocima iz samoposluge, pizzi ili na ćevapima iz obližnje pečenjarnice, onda to nije zdrava prehrana. Najvećim dijelom naši ljudi se jednostrano i nezdravo hrane (kruh, krumpir) o čemu postoje radovi hrvatskih stručnjaka"- komentirao je rezultate ankete dr.sc. Ignac Kulier.

"Preferencije potrošača ovisne su o više čimbenika ali u velikoj mjeri ovise o  zemlji, nasljeđu pa i regiji. Međutim, uvijek (pogotovo u anketama) ima iznenađenja i nelogičnosti. Tako Hrvati geografski spadaju u mediteranski bazen zajedno s ostalim zemljama, premda po tipu prehrane nikako nisu "mediteranci" budući su u potrošnji ribe na predzadnjem mjestu u EU"- ističe dr.sc. Kulier.

Kaže kako se u svakom restoranu na jelovnicima nalaze ćevapi te da se mnogi ručkovi završavaju na mješanom mesu, da se obožava janjetina s ražnja, po čemu smo bliži Istoku nego Mediteranu.  Što se tiče čimbenika "kvaliteta" koji je u anketi na prvom mjestu,  dr.sc. Kulier je pomalo skeptičan jer onaj tko kronično nema novaca i traži rasprodaje namirnica ne može na kvalitetu uopće računati. Eko proizvodi su skuplji od standardnih namirnica i to je najveći razlog što se ovakva produkcija ne isplati pa prema tome nema ni potrošnje.

Poznati hrvatski nutricionist ističe kako osjećaj za zdravlje i zdravu prehranu kod Hrvata nesumnjivo postoji, ali kad prosječan čovjek jede sve se zaboravi. "Naime, Hrvati jedu i apsolutno ne mare što će se kasnije dogoditi s zdravljem, tj. ne mare sve do tzv. kritičnih godina. To se najbolje može ilustrirati drastičnim porastom pretilih osoba oba spola, svih uzrasta kao i povećanjem dijabetesa 2. No ono što zabrinjava jeste svakako trend porasta pretile djece što su opet krivi roditelji, koji umjesto vrećice s sendvičima djeci za školu daju novac koji će oni potrošiti na slatke pločice i na krumpirov čips"- upozorava dr.sc. Kulier.

Poznati nutricionist se slaže s 50 posto građana koji smatraju da na deklaracijama prehrambenih proizvoda ima malo odgovarajućih podataka o sastavu i svim dodacima, ali će se to bitno promijeniti ulaskom u EU. Naime, deklaracije proizvoda moraju biti ogledalo u kojem se sve vidi i gdje se na sve upozorava, zaključuje dr.sc. Kulier.

Ivana Barać
Foto: AFP