Foto: Jurica Galoić/Pixsell

DANAS su, u Kući Europe u Zagrebu, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile rezultate analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.

"Od samog početka projekta bili smo svjesni kako se radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno značajnom istraživanju. Time je naša odgovornost bila veća, da ga postavimo na "zdrave noge", da damo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kako bi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjerodostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provedeno na krajnje stručan i precizan način. Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo", rekla je Gross-Bošković.

Hrenovke izrađene od dijelova koje se u EU ne smije označavati kao meso

Istraživanje je pokazalo kako kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15 %) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54 % proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 % proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

"Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice, Woody hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu rađene su od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa", objasnila je Borzan.

U dječjoj hrani s povrćem je manje povrća, a više riže

Borzan je također navela primjer Hipp dječje hrane, bio riža i mrkva s puretinom, gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda.

Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla.

"Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko tržište skuplji za više od 50 % te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece", kazala je Borzan.

Skuplji i deterdžent za rublje

Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih, velike razlike nađene su u kvaliteti deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel.

Pokazalo se da njemački proizvod, koji za razliku od hrvatskog ima oznaku "compact", ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 ºC), dok pri 60 ºC razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 % jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona u njemačkom proizvodu utvrđena je znatno veća količina ukupnog šećera od deklarirane.

Hrana ne bi smjela diskriminirati

"I ovo istraživanje je, kao i ranija europska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 % naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na razini EU. Rezultati su već poslani povjerenici Europske komisije za zaštitu potrošača Veri Jourovoj", kazala je Borzan.

"Iako se kvaliteta proizvoda često puta promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potrošača, razlika u prehrambenim navikama ili specifičnostima područja, ali nipošto alibi za razliku u formulaciji proizvoda", zaključila je Gross-Bošković.