HRT JE VEČERAS u Dnevniku obilježio deset godina vlasti Andreja Plenkovića prilogom koji se sveo na nabrajanje njegovih uspjeha i kriza s kojima su se njegove vlade nosile, bez spomena afera i smijenjenih ministara.

Prilog počinje prisegom iz 2016. i ističe da je Plenković "najdugovječniji premijer" te jedini koji je "uspio osvojiti tri mandata zaredom". Slijedi desetogodišnja kronologija: raspad koalicije s Mostom, Agrokor, pandemija, potresi, sukobi sa Zoranom Milanovićem, rat u Ukrajini, inflacija, ulazak Hrvatske u europodručje i Schengen te pobjeda na izborima 2024.

Milijarde pomoći, rast plaća, mirovina i rejtinga

Pandemiju Plenković naziva "krizom bez presedana". Nakon potresa obnova se, kako kaže novinar, "nakon početne sporosti" ubrzala. Za obnovu je potrošeno više od pet milijardi eura, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj je isplaćeno više od sedam milijardi.

Rat u Ukrajini i inflaciju koja je "skočila i do 13,5 posto" prati podatak o 11 Vladinih paketa pomoći vrijednih više od devet milijardi eura.

Zatim dolaze euro, Schengen, Pelješki most i Rafali. Plenković navodi da je od 2016. minimalna bruto plaća porasla 134 posto, a prosječna mirovina 93 posto. Kreditni rejting, kaže novinar, prije deset godina bio je na "razini smeća", a danas je na investicijskoj razini A.

Prilog se nakratko zadržava i na sukobu Pantovčaka i Banskih dvora. Milanović Plenkovića naziva "plamenim jazavcem", a premijer odgovara da bi on za Milanovića mogao reći da je "54-godišnji šmrkavac", ali da neće. 

38 promjena ministara, bez imena i razloga

Pred kraj priloga novinar kaže da se tijekom deset godina "mijenjala i postava Vlade: zamijenjeno je 38 ministara", bez spominjanja imena, afera, istraga ili političkih kontroverzi.

Afera Hotmail ne spominje se. U javnost je izašla prepiska tadašnje ministrice Martine Dalić i skupine Borg, čiji su članovi sudjelovali u pisanju Lex Agrokora, a potom dobili plaćene savjetničke angažmane u Agrokoru. Dalić je podnijela ostavku. U prilogu se Agrokor pojavljuje samo kao "slučaj" koji je prethodio raspadu koalicije s Mostom.

Nema ni Lovre Kuščevića, koji je otišao iz Vlade nakon medijskih otkrića i kritika povezanih s njegovim nekretninama, imovinskom karticom i prenamjenom zemljišta, ni Gorana Marića, koji je podnio ostavku nakon izvještavanja o njegovim nekretninskim poslovima.

Kovačević, Žalac, Horvat, Milošević, Tolušić, Aladrović

Izostale su i afera Vjetroelektrane, u kojoj je USKOK istraživao sumnje na trgovanje utjecajem i pogodovanje, te afera Janaf, a Josipa Rimac nije niti spomenuta. U aferi Janaf USKOK je optužio Dragana Kovačevića, tadašnjeg predsjednika Uprave Janafa, i još nekoliko osoba zbog sumnji na primanje mita i namještanje poslova.

Politički je odjeknula i priča o Kovačevićevu klubu u Slovenskoj ulici, u kojem su se za vrijeme pandemijskih ograničenja sastajali političari i dužnosnici.

HRT nije spomenuo ni optužnicu EPPO-a protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac u aferi Softver, koju je Plenković tada branio. Tužitelji su tvrdili da je pri nabavi informacijskog sustava njezino ministarstvo platilo 1.73 milijuna eura, iako je, prema procjeni EPPO-a, sustav vrijedio oko 360 tisuća eura.

Nema ni afere "po babi i stričevima". USKOK je podignuo optužnice protiv četvorice bivših ministara - Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića - u slučajevima povezanima s dodjelom potpora i zapošljavanjem. Horvat je uhićen dok je još bio ministar. 

Filipović, Jadrolinija, Beroš, Gospić

Izostala je i afera Mreža. Nakon objave snimke razgovora savjetnika ministra gospodarstva Davora Filipovića o navodnoj proviziji povezanoj s oglašavanjem državnih tvrtki, Plenković ga je smijenio.

U pregledu je izostala i tragedija na trajektu Lastovo, čija je rampa u kolovozu 2024. pala na članove posade. Trojica pomoraca poginula su, a jedan je teško ozlijeđen. Ministarstvo je utvrdilo propuste u sigurnosnom sustavu Jadrolinije, a Vlada smijenila Upravu na čelu s Davidom Soptom. Sopta, kojeg je Andrej Plenković opisao kao prijatelja, nakon odlaska iz Jadrolinije postao je član Uprave ACI-ja, tvrtke u većinskom državnom vlasništvu.

Nema ni slučaja nabave medicinskih robotskih uređaja zbog kojeg je uhićen i smijenjen ministar zdravstva Vili Beroš. 

Gospić je u glavnom prilogu spomenut tek u završnoj rečenici: o posljednjem prijedlogu opoziva zbog ilegalnih odlagališta "tek će se glasati". Nije objašnjeno što se ondje istražuje ni zašto je slučaj postao jedna od velikih političkih tema aktualnog mandata.

Što se čulo nakon priloga?

Tek u kasnijem javljanju uživo novinar Šime Vičević je prenio da je SDP među "deset najvećih grijeha" Plenkovićeve vlade naveo inflaciju, govor mržnje, korupciju i ministre pod istragama.

Plenković je odgovorio da "nitko nije zaštićen" te ustvrdio da su ojačani DORH, USKOK i Ured europskog javnog tužitelja. Priznao je da je bilo "grešaka i propusta", ali se ponovno vratio na 43 oporbene inicijative i rekao da mu one "odvlače dosta političke energije".

Ni u ovom tekstu nisu pobrojane sve afere i kontroverze koje su se dogodile u deset godina Plenkovićeve vlasti, ali prilog koji ne spominje ni najveće od njih nije cjelovit pregled desetljeća vlasti. Doduše, mogao bi vrlo lako biti ogledalo stanja u kojem se nalazi HRT.