BROJ oboljelih od hripavca u Hrvatskoj nastavlja rasti, a infekcija se ponajviše bilježi među djecom. Za sada je ukupno potvrđeno 140 slučajeva, no pravi broj oboljelih zasigurno je mnogo veći. Stručnjaci ističu da je epidemija posljedica slabe imunosti koja se stječe prebolijevanjem i procjepljivanjem koje u nekim dijelovima Hrvatske nije dovoljno da bi se održao kolektivni imunitet.

No to nam nije jedini problem. Naime, budući da je cjepivo protiv hripavca kombinirano, što znači da pruža zaštitu protiv više bolesti, nedovoljna procijepljenost podrazumijeva da mnogi u Hrvatskoj nisu zaštićeni ni od tih drugih bolesti, od kojih su neke vrlo opasne.

Najviše je oboljelih među bebama

Epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kaže da imamo podjednak broj slučajeva u predškolskoj i u školskoj dobi. "U dobi od jedne do četiri godine imamo 32 slučaja, u dobi od pet do devet godina 22 slučaja, a u dobi od 10 do 14 godina 33", kaže Kaić.

"Najviše slučajeva na broj stanovnika ima u dojenačkoj dobi - 21 slučaj u samo jednoj, nultoj godini života. Za njih je to i najrizičnije, pa sva ta djeca završavaju u bolnici", upozorava.

Pravu zaštitu daje tek druga doza

Kaić ističe da problem nastaje kada u populaciji padne imunitet pa se bakterija počne širiti i prenositi na malu djecu koja još nisu procijepljena.

"Djeca se najranije mogu cijepiti sa šest tjedana života. Kod nas je prvo cijepljenje u programu nakon dva mjeseca, no dijete biva zaštićeno tek nakon druge doze. Jedini način da se dojenčad zaštiti je da se cijepe trudnice u drugom ili trećem semestru. Trudnice će onda protutijela prenijeti djeci", govori Kaić.

"Ako se ne cijepe u trudnoći, neće imati što prenijeti jer je imunitet koji su stekle cijepljenjem ili prebolijevanjem u djetinjstvu oslabio. On pada oko 10% po godini. Mislim da bi trebalo dati preporuku da se trudnice cijepe, barem u Splitu i Dubrovniku gdje je incidencija po broju stanovnika najveća u Hrvatskoj", kaže Kaić.

Podsjetimo, cjepivo se u Hrvatskoj prema kalendaru cijepljenja daje u pet doza. Daju se tri doze primovakcinacije u dojenačkoj dobi te dvije doze revakcinacije - u drugoj i petoj godini života, a uglavnom se koriste kombinirana cjepiva.

Broj oboljelih puno je veći od broja potvrđenih slučajeva

Kaić ističe da je stvaran broj oboljelih sasvim sigurno značajno veći od broja potvrđenih slučajeva jer ne odlaze svi zbog hripavca liječnicima.

"Nama s terena javljaju da imaju dvoje, troje potvrđeno zaraženih u razredu, no da također imaju još dosta djece koja kašlju. Dakle, broj slučajeva je sasvim sigurno veći od potvrđenog broja. Možda u Splitu nema toliko mnogo više zaraženih nego što je potvrđeno zato što tamo već duže vrijeme vode računa o hripavcu i prate kontakte. U Zagrebu je broj oboljelih sigurno znatno veći od broja prijavljenih", tumači.

Broj cijepljenih pada

Procjepljivanje cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca u Hrvatskoj je vrhunac dosegnulo u prvom desetljeću ovog stoljeća. Nakon toga počelo je padati čak i cijepljenje prvom dozom, a osobito drugom (grafikon dolje).

Kaić ističe da je za kolektivni imunitet, kako bakterija ne bi došla do najranjivijih beba, važno da je velik postotak ljudi imun, između 92% i 94%, jer je hripavac jedna od najzaraznijih bolesti.

"U 21. stoljeću posebno nam je važno da imamo velik postotak procijepljenih jer je danas ostalo malo onih koji su ga preboljeli. Inače, podaci pokazuju da smo u 1990-ima, kada je procijepljenost također bila nedovoljna, imali više hripavca i drugih zaraznih bolesti nego danas", dodao je.

Najslabija procijepljenost je na jugu Hrvatske

Procijepljenost je generalno slabija na jugu Hrvatske, u priobalnim krajevima, a veća je na sjeveru, u kontinentalnim.

Najslabija je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a potom u Splitsko-dalmatinskoj. Kako pokazuje tablica HZJZ-a (dolje), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvom dozom je u 2022. godini bilo procijepljeno samo 78.49% djece, a drugom dozom još manje – samo 68.2%. U Splitsko-dalmatinskoj prvu dozu dobilo je 85.95% djece, a drugu samo 77.85%.

Za usporedbu, te su brojke u Zagrebu 94.44% i 90.69%, a najbolja je Virovitičko-podravska županija s 98.14% prvom te 98.54% drugom (tablica dolje).

Tablica prikazuje cijepne obuhvate postignute u primarnom cijepljenju i prvom docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i hripavca po županijama. S obzirom na to da se u velikoj većini cijepljenja koristi kombinirano cjepivo DTPa-IPV-hepB-Hib, obuhvati za cijepljenje protiv dječje paralize, hepatitis B i Hib-a su vrlo slični DTP obuhvatima.

Necijepljena djeca nisu zaštićena ni protiv drugih opasnih bolesti

Cjepivo protiv hripavca je višekomponentno i daje se kao zaštita od više bolesti.

Kaić kaže da niska procijepljenost cjepivom podrazumijeva da djeca nisu zaštićena ni protiv ostalih bolesti od kojih su neke vrlo opasne.

"Nisu zaštićena ni od difterije, tetanusa, polija, Haemophilus influence i hepatitisa b. Razlika je samo u tome što su ove druge bolesti manje zarazne od hripavca koji je otprilike zarazan kao ospice", tumači naš epidemiolog.

Važno je podsjetiti da su programima cijepljenja u posljednjih stotinjak godina iskorijenjene ili suzbijene mnoge opasne zarazne bolesti, što uključuje i hripavac, polio i difteriju (grafika dolje za SAD).

Antivakseri vole tvrditi da smanjenje broja oboljelih nije rezultat cijepljenja, već isključivo poboljšanja u prehrani, higijeni i socioekonomskim uvjetima,no grafikoni incidencija raznih zaraznih bolesti prije trenutka uvođenja cjepiva i nakon toga jasno pokazuju da to nije točno (podaci za Veliku Britaniju dolje).

U prilog tome govori i činjenica da su žarišta u kojima u razvijenom svijetu ponovno izbijaju epidemije bolesti poput hripavca ili ospica područja u kojima je procijepljenost niska, a ne nužno u kojima su uvjeti života loši.

Što je hripavac?

Hripavac, poznat i kao pertusis, vrlo je zarazna respiratorna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Prema istraživanjima, R₀ za hripavac je negdje između 9.9 i 11.5, što znači da jedna zaražena osoba u prosjeku zarazi nešto više od deset drugih osoba. R₀ za ospice je između 12 i 18.

Hripavac se širi kapljično. Može izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi svih dobi, ali je najopasniji za dojenčad i značajan je uzrok bolesti i smrti u toj dobnoj skupini.

Simptomi hripavca razvijaju se 7-10 dana nakon infekcije i u početku nalikuju običnoj prehladi, uključujući curenje i začepljenost nosa, crvene, suzne oči, nisku temperaturu i kašalj. Kako bolest napreduje, simptomi uključuju nakupljanje sluzi u grlu, kašalj koji se ne može kontrolirati, duboko udisanje nakon kašlja, povraćanje zbog jakog kašlja i ekstremni umor.

Jaki kašalj može dovesti do prekomjernog rada i oštećenja interkostalnih mišića, koji se nalaze između rebara. U ekstremnim slučajevima sila kašlja može biti dovoljno jaka da uzrokuje pucanje ili frakturu rebara.

Hripavac može uzrokovati niz ozbiljnih komplikacija, uključujući upalu pluća koja je relativno česta, dehidraciju i gubitak težine, a u rijetkim slučajevima oštećenje mozga i smrt.

Bakterija Bordetella pertussis

Hripavac nije bezopasna bolest

Stopa smrtnosti od hripavca nije fiksna i može uvelike varirati ovisno o populaciji i kvaliteti zdravstvene skrbi. Procjenjuje se da se godišnje u svijetu zabilježi 24.1 milijun slučajeva hripavca te oko 160.700 smrtnih slučajeva kod djece mlađe od 5 godina.

Međutim, prema podacima kanadskog zdravstvenog sustava, u svijetu oboli između 20 i 40 milijuna ljudi, što rezultira s oko 400.000 smrti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u zemljama u razvoju prosječna stopa smrtnosti na broj potvrđenih slučajeva (CFR) za pertusis je oko 3.7% kod dojenčadi u dobi manjoj od 1 godine te oko 1% kod djece u dobi od 1 do 4 godine. U razvijenim zemljama CFR se procjenjuje na manje od 1 na 1000.

"Cijepite djecu, epidemija će potrajati"

Kaić roditeljima poručuje da ne odgađaju cijepljenje ovim cjepivom. "Ovo će trajati još neko vrijeme. Ta epidemija neće se zaustaviti za tjedan ili dva. Epidemije hripavca traju mjesecima. Još uvijek se isplati djecu cijepiti za ubuduće. Hripavac nema izraženu sezonalnost. Može ga biti podjednako i ljeti i zimi", kaže Kaić.