DOBRA je vijest da je Hormuški tjesnac ponovno otvoren nakon što su Iran i Sjedinjene Države ovog tjedna potpisali memorandum o razumijevanju. Loša je vijest da se to možda dogodilo prekasno. Nafta s Bliskog istoka gotovo četiri mjeseca nije stizala na tržište, a svijet je u tom razdoblju, prema analitičkoj tvrtki Kpler, izgubio 1.15 milijardi barela nafte. To je globalno tržište dovelo na rub ozbiljne krize, piše CNN.

Strateške rezerve nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) pale su na najnižu razinu od 1990. godine. Američke strateške rezerve na najnižoj su razini u 43 godine, a komercijalne zalihe toliko su niske da normalna opskrba postaje otežana.

"Želite li vidjeti kaos?" rekao je predsjednik Donald Trump na sastanku skupine G7 u srijedu u Versaillesu. "Za otprilike četiri tjedna ostat ćemo bez rezervi."

Trump je u pravu, no ponovno otvaranje tjesnaca možda neće omogućiti dovoljno brz dotok nafte iz Perzijskog zaljeva da se spriječi gotovo potpuno pražnjenje zaliha sirove nafte. To bi moglo značiti da će cijene nafte ponovno rasti.

Cijene nafte proteklih su dana naglo pale dok se memorandum o razumijevanju s Iranom dogovarao i počeo primjenjivati. Cijena Brenta počela je padati nakon objave primirja sredinom travnja, spustivši se s ratnog vrhunca od 126.41 dolara na manje od 80 dolara po barelu.

Pad cijena omogućile su i velike zalihe koje su postojale prije rata, što je ublažilo najveći šok u opskrbi dosad zabilježen. No taj se višak istopio i brzo pretvorio u ozbiljan manjak.

Svjetske zalihe nafte pale su za 190 milijuna barela u posljednjih nekoliko mjeseci. Ključno naftno čvorište u Cushingu u Oklahomi, koje distribuira gorivo diljem SAD-a, dosegnulo je razinu na kojoj normalna isporuka postaje otežana.

Problem nije samo u Cushingu. Skladišta diljem svijeta približavaju se kritičnoj točki.

"Došao bi trenutak kada nafte jednostavno ne bi bilo", rekao je Trump u srijedu, upozoravajući na moguću "ekonomsku katastrofu" da tjesnac nije ponovno otvoren. Dodao je da bi ga zbog toga uspoređivali s Herbertom Hooverom, bivšim predsjednikom za čijeg je mandata započela Velika depresija.

Zašto bi cijene mogle rasti

Ponovno otvaranje tjesnaca neće odmah riješiti problem sa zalihama, nego će samo pokrenuti proces normalizacije protoka nafte. Tjesnac treba osigurati, prazni tankeri moraju se vratiti u to područje, proizvodnja se mora ponovno pokrenuti, a nafta tek potom kreće prema odredištima.

Ništa od toga neće se dogoditi preko noći. U naftnoj industriji procjenjuju da bi moglo proći više mjeseci prije nego što se protok nafte vrati blizu uobičajene razine.

Dok se tržište ne stabilizira, sustav će se i dalje morati oslanjati na postojeće zalihe. Zbog toga brojni analitičari vjeruju da su cijene nafte pale previše i da tržište podcjenjuje rizik od dodatnog pražnjenja zaliha prije nego što se spremnici ponovno napune.

"Tržište je otišlo sedam koraka ispred stvarnog stanja", rekla je Helima Croft, voditeljica globalne robne strategije u RBC Capital Markets. "Svi misle: ‘Gotovo je’, ali pred nama je ogroman logistički izazov ako se želimo vratiti na staro."

Kada splasne početni optimizam zbog ponovnog otvaranja tjesnaca, temeljni tržišni pokazatelji mogli bi ponovno gurnuti cijene nafte prema gore.

"Što god da se idućih tjedana dogodi u Hormuškom tjesnacu, američke potrošače tijekom ljeta čekaju više cijene", rekao je Matt Smith iz Kplera. "To se još nije osjetilo zbog optimizma oko sporazuma, no tržišne zakonitosti na kraju moraju prevladati."

Računica je jasna: čak i kada bi globalno tržište počelo proizvoditi gotovo 5 milijuna barela više nego što kupci traže, kako predviđa IEA, trebalo bi otprilike godinu dana da se nadoknadi 1.15 milijardi barela izgubljene opskrbe.

"Na kraju su važne stvarne količine nafte", rekao je Dan Pickering. "Kada njih izgubite, to se osjeti."

Zašto bi cijene mogle padati

No tržište se ne ponaša uvijek logično. Trgovci očekuju da će se uskoro vratiti velike količine nafte, osobito iz članica OPEC-a kojima je potreban novac i koje žele povećati proizvodnju.

Tu će novu tržišnu dinamiku biti teško promijeniti, tvrdi Jay Hatfield, izvršni direktor tvrtke za upravljanje imovinom Infrastructure Capital Advisors.

Važan je i širi kontekst. Prije rata svijet je imao toliko nafte da ga postojeće zalihe još donekle štite od posljedica velikog iscrpljivanja.

"Imali smo obilje zaliha i te smo zalihe potrošili", rekao je Vikas Dwivedi, globalni strateg za naftu i plin u Macquarie Group. "Sada smo ispod razine od prošle godine, ali ne značajno."

Primjerice, američke zalihe dizela na najnižoj su razini od 2003. godine, ali su pale za samo 12.4 posto u odnosu na petogodišnji prosjek. Zalihe benzina u SAD-u pale su za samo 5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rizik vezan uz zalihe je stvaran, ali Dwivedi smatra da analitičari koji očekuju snažan rast cijena preuveličavaju problem.

"Ako ste trgovac u rafineriji zadužen za nabavu, tijekom krize morali ste obaviti deset poziva da biste došli do nafte. Sada ih morate obaviti pet ili šest. A za koji tjedan prodavači će sami dolaziti k vama i govoriti: ‘Imam nafte, hoćete li kupiti?’", rekao je Dwivedi.