I PRIJE prvog ovogodišnjeg snijega zagrebački gradonačelnik je proglasio elementarnu nepogodu. Naravno, nije riječ o zimskim radostima "majke prirode" već o najavi kresanja proračuna hrvatske metropole kojom Milan Bandić samouvjereno vlada.

Gradonačelnik tako na svojim web stranicama negoduje zbog najave decentralizacije proračuna tvrdeći kako se radi o "škopljenju proračuna" i izjavljuje da je "to elementarna nepogoda".

"Zagrebački proračun se škopi, a državni povećava!", negoduje Milan Bandić te kaže kako "ne može vjerovati da Vlada kani izvršiti socijalni udar na 800.000 Zagrepčana".

Tako su sa Markovog trga zagrebačkom gradonačelniku, koji danas slavi 51. rođendan , poslali uistinu neugodnu "čestitku". Bandić se naime upustio u nekoliko mega-projekata uglavnom vezanih uz gradnju, a među kojima prednjači program zagrebačke stanogradnje te dovršetak izgradnje Domovinskog mosta i prometnice kojima će Zagreb biti kvalitetnije povezan s Velikom Goricom i dalje prema Sisku.

No, u Vladi prilikom izrade nacrta proračuna za 2007. godinu očito nisu imali sluha za Bandićeve građevinske ambicije te su odlučili Saboru predložiti da se prihodi od poreza na dohodak prepuste lokalnoj samoupravi, te da prihodi od poreza na dobit ubuduće "sjedaju" na račun države, a ne metropole.

Nakon objavljivanja prijedloga Bandić se žurno dao u kalkulacije te je izračunao da će Zagreb, ukoliko prijedlog prođe u Saboru, godišnje gubiti oko 800 milijuna kuna, što je uistinu velik novac i mogao bi ozbiljno ugroziti pojedine Bandićeve projekte.

Zbog svega toga najavljuje se čak i ustavna tužba kojom bi gradsko poglavarstvo moglo tužiti državu i na taj način pokušati spriječiti vladin plan decentralizacije zagrebačkog proračuna.

Međutim, činjenica je da je plaćanje poreza na dobit onih tvrtki koje su prijavljene u Zagrebu, a koje su svoj posao obavljale izvan glavnog grada, bilo vršeno u korist gradskog proračuna, što je nepravedno prema područjima na kojima su poslovi bili vršeni. Zbog toga je predloženi model - barem u tome dijelu - pravedan i prihvatljiv.

Tako je Zagreb ostatku Hrvatske postao ono što je Beograd nekoć bio tadašnjoj Jugoslaviji, a što je iz razumljivih razloga neprihvatljivo te je potrebo mijenjati.

Procjenjuje se kako postojeći projekti nisu posebno ugroženi obzirom da se ugovorne obveze s bankama koje su Bandiću dale kredite moraju poštivati bez obzira na političke ili proračunske promjene. No, nejasno je što će biti s budućim projektima poput tunela kroz Sljeme ili sjeverne zagrebačke obilaznice koje Bandić tijekom cijele ove godine s nestrpljenjem najavljuje.

U tom kontekstu svojevrsni neizliječeni "tumor" jest i nedovršeni stadion u Maksimiru koji će Zagrepčane godinama podsjećati na skupocjene promašaje bivših gradskih vlasti.

Priča oko gradskog proračuna trenutno je zasjenjena drugim aktualnim pitanjima, poput "slučaja Glavaš", no izvjesno je da će - ukoliko dođe do podizanja ustavne tužbe, zasigurno "zaiskriti" na relaciji Sanader - Bandić koji su, barem dosad, puno bolje surađivali nego pojedini dužnosnici vlasti u drugim hrvatskim gradovima u kojima su SDP i HDZ voljom birača bili prisiljeni surađivati.

Istini za volju, Zagreb i uža okolica nepravedno bilježe nekoliko puta veći razvoj i rast od preostalih većih hrvatskih gradova, dok je o slabije razvijenim i zapostavljenim sredinama u tom pogledu neukusno govoriti. Zbog toga je prijedlog Vlade dobrodošao, naravno ukoliko novac koji se uzme iz zagrebačkog proračuna bude uložen u razvoj ostatka Hrvatske. Ali, kao i uvijek, postoji kvaka.

Obzirom da će većina uzetog novca završiti na računu države, te da Hrvatskoj predstoje parlamentarni izbori, a i poučeni iskustvom proteklih 15 godina neovisnosti, građani s razlogom strahuju da će javno prezentirana "decentralizacija" zagrebačkog proračuna ustvari poslužiti financiranju predizborne kampanje i još kojekakvim drugim "nenamjenskim" potrebama.

Na kraju, neupitno je da decentralizaciju proračuna treba izvesti, ali ono što je upitno jest hoće li trošenje proračunskog novca biti "najmudrije" isplanirano i hoće li biti transparentno. U Hrvatskoj je to zasad bila "nemoguća misija".

I.K.
Foto: D.P.