POZNATI britanski časopis The Economist objavio je sredinom siječnja veliki izvještaj o Turskoj, opisujući je kao “Erdoganovo carstvo” koje se nalazi “na putu k diktaturi”.

“Turska ima druge po veličini oružane snage u NATO-u. Igra ključnu ulogu u turbulentnom susjedstvu, posebno u ratom spaljenoj Siriji. Ima sve veći utjecaj na zapadnom Balkanu, u istočnom Mediteranu i odnedavno u Africi. Iznad svega, važna je u Crnom moru i u ratu Rusije u Ukrajini; prošle godine pomogla je u postizanju dogovora da se više ukrajinskog žita otpremi u gladni svijet”, objasnio je The Economist važnost Turske u globalnoj arhitekturi.

Erdogana su opisali kao "predsjednika zemlje na rubu katastrofe”, misleći pritom na stanje turske ekonomije i demokracije pred nadolazeće izbore u svibnju. “Ponašanje Erdogana kako se približavaju izbori moglo bi gurnuti preko ruba ono što je danas duboko manjkava demokracija u pravu diktaturu”, upozoravao je The Economist.

Razorni potres uništio je cijele gradove i ubio tisuće ljudi

Samo nekoliko tjedana kasnije, nakon prirodne katastrofe koja je pogodila Tursku i iza sebe ostavila zasad pronađenih 20 tisuća mrtvih, aktualni turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nikad nije bio bliže gubitku vlasti otkako ju je kao premijer preuzeo 2003. godine. Razorni potres koji je sravnio sa zemljom dijelove južne Turske ozbiljno je uzdrmao i Erdoganov status među glasačima. 

Politički gledano, Erdogan je toliko dugo na vlasti da je jasno kako je on na vrhu strukture koja je odgovorna za lošu gradnju koja je dovela do mnogo većeg gubitka života u velikim potresima. 

S obzirom na tisuće zgrada koje su se srušile kao kule od karata, očito je da se zakonski propisani standardi nisu poštivali, a sve glasniji kritičari podsjećaju i na tradicionalno dobre odnose Erdoganove vlasti s građevinskim sektorom, koji je u prošlom desetljeću bio ključan za turski gospodarski rast.

Također, sve manjkavosti u spasilačkim naporima nakon potresa njegova su odgovornost. Ovo nije čak ni prvi razorni potres otkako je Erdogan na vlasti, a dugogodišnji turski vladar nije uspio zaštititi građane od loše gradnje, a niti impresionirati efikasnošću reakcije institucija nakon potresa. 

Erdogan se stavio na čelo spasilačkih napora

Suočen s glasnim kritikama ljudi koji su preživjeli potres u provinciji Hatay, Erdogan je, što je za njega neuobičajeno, priznao “manjkavosti” u odgovoru institucija na katastrofu. No onda je nastavio u svom standardnom diktatorskom stilu.

"Nije moguće biti spreman za takvu katastrofu", pravdao se Erdogan i obećao: “Nećemo ostaviti nijednog našeg građanina bez brige.” Također je uzvratio kritičarima, rekavši da "nečasni ljudi" šire "laži i klevete" o postupcima vlade.

Portal Politico piše da je Erdogan svjestan da bi ga ovaj potres mogao u konačnici srušiti s vlasti nakon 20 godina.

“Suočen s reizborom u svibnju ili lipnju, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan itekako je svjestan da njegova politička sreća ovisi o brzom i odlučnom odgovoru na potres u ponedjeljak i njegove naknadne potrese koji su uništili gradove u južnoj Turskoj i ubili tisuće ljudi”, napisao je Politico.

Potres iz 1999. je imao velike posljedice na tursku političku scenu

Na kraju krajeva, nedavna turska povijest daje očito upozorenje da su neodlučnost i neuvjerljivost nakon potresa politički opasne.

Kada je 1999. godine snažan potres pogodio regiju İzmit u blizini Istanbula, tadašnji premijer Bülent Ecevit - paraliziran veličinom katastrofe - bio je naširoko osuđivan jer se nije dovoljno brzo mobilizirao. Umrlo je oko 18.000 ljudi. To je uzdrmalo institucije zemlje do njihove srži i preoblikovalo politiku zemlje na načine koji su kasnije pomogli Erdoğanovom usponu na vlast. 

Na sljedećim parlamentarnim izborima 2002., Ecevitova Stranka lijevog centra te Demokratska ljevica, Stranka nacionalističke akcije i centristička Domovinska stranka - frakcije koje su dominirale turskom politikom 1990-ih - nisu uspjele prijeći prag od 10 posto glasova potreban za osiguranje parlamentarnih mjesta. Erdoğanova Stranka pravde i razvoja odnijela je uvjerljivu pobjedu. Drugim riječima, jedan ga je potres doveo na vlast, drugi bi ga mogao s vlasti ispratiti. 

Parlamentarni i predsjednički izbori najavljeni za svibanj

Predsjednik Tayyip Erdogan, nastojeći produžiti svoju vladavinu na treće desetljeće, rekao je prošlog mjeseca da će se izbori održati 14. svibnja. Ankete javnog mnijenja objavljene prije potresa sugerirale su da će oni biti njegov najteži izborni izazov dosad.

Erdoganova popularnost već je nagrizena skokom troškova života i padom tečaja lire. Sada se suočava s valom kritika zbog odgovora svoje vlade na najsmrtonosniji potres koji je pogodio Tursku od 1999. godine, malo prije nego što je došao na vlast.

Zato se Erdogan ovaj put odmah pojavio na terenu, ali ga je to izložilo i kritikama bijesnih građana. Nekoliko sati nakon što je potres prvi put pogodio zemlju, požurio je da jasno svima pokaže da on  sada preuzima kontrolu i djelovao je vidno ljut i frustriran ranim naporima vlasti da pokrenu spasilačke i hitne operacije.

Muke na terenu

Erdogan ima još jedan politički izazov: brzo pronaći privremeni smještaj za preživjele i ranjene. Što se toga tiče, sada bi mogao zažaliti što je slomio nevladine organizacije i prisilio mnoge organizacije civilnog društva na zatvaranje.

Naime, nakon potresa 1999. bilo je mnogo organizacija civilnog društva koje su bile na terenu i surađivale s državnim institucijama. To je ubrzalo mnoge procese i omogućilo bolju pomoć pogođenima potresom. Ovaj put toga neće biti jer je tijekom 20 godina vladavine Erdogan uništio skoro sve skupine civilnog društva osim, naravno, onih koje promiču njegovu agendu.

Opozicija ima pravu priliku da porazi Erdogana

Opozicijski političari optužuju Erdogana za nemar i korupciju, ali i za gušenje kritičkih izjava građana koje stižu iz pogođenih područja na kojima brzina pomoći navodno ovisi o stranačkoj pripadnosti. To je dodatno razjarilo građane.

"Za ovo je sve odgovoran Erdoğan. Vlada proteklih 20 godina nije učinila ništa da spriječi ovako katastrofalne posljedice novog potresa", poručio je lider glavne opozicijske stranke Kemal Kılıçdaroğlu.

Osim što je iza sebe ostavio golemo razaranje i tisuće umrlih, veliki potres je ozbiljno uzdrmao i Erdoganove šanse da nastavi vladati u Turskoj. Opozicija sada ima pravu priliku za pobjedu na nadolazećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ali samo ako se ujedini i ponudi uvjerljivog protukandidata. U proteklih 20 godina to im nije uspjelo.