Hoće li Amerika ukinuti policiju?
"DEFUND the Police." Ovaj slogan američkog prosvjednog pokreta protiv rasno motivirane policijske brutalnosti teško je prevesti, a kamoli jednoznačno protumačiti, ali u posljednje vrijeme sve je glasniji i rašireniji.
Najprikladniji prijevod bio bi "uskratiti sredstva policiji". Pa ipak, postoji znatno neslaganje - među novinarima, političarima, aktivistima i samim prosvjednicima - oko toga što ovaj zahtjev točno znači. Jedna stvar je mnogo jasnija - uskraćivanje sredstava policiji postalo je gotovo pa službeni zahtjev prosvjednog pokreta Black Lives Matter (Crni životi vrijede).
>>Prosvjednik iz New Yorka piše za Index: Ovo je tek početak
"Crni životi vrijede znači uskratiti sredstva policiji", poručio je tako Black Lives Matter DC, vašingtonski ogranak ovog pokreta, na svom službenom profilu na Twitteru, obraćajući se gradonačelnici Emily Badger.
"Da, doslovno mislimo na ukidanje policije"
Isto tako, kad je Jacob Frey, gradonačelnik Minneapolisa i mladi, progresivni demokrat, na svojevrsnom plenumu pokreta Black Lives Matters odbio obećati da će ukinuti policiju, okupljeno mnoštvo ga je, u ispadu kolektivnog pravedničkog bijesa, potjeralo sa skupa. Njegove točne riječi, kad je odgovorio na pitanje "hoćete li uskratiti sredstva policijskoj upravi Minneapolisa", bile su: "Ne podržavam potpuno ukidanje policije." Nakon toga je bio ispraćen sa skupa zviždanjem, psovkama i povicima "sramota, sramota".
>>Ubija li američka policija crnce zbog rasizma? Evo što kažu brojke
"Da, doslovno mislimo na ukidanje policije", naslov je kolumne koju je za New York Times napisala Mariame Kaba, radikalno lijeva afroamerička aktivistkinja koja se već godinama zalaže za ukidanje onoga što naziva "zatvorsko-industrijskim kompleksom" u Americi.
Kaba u kolumni za najveće američke novine tvrdi da su pokušaji da se riješi problem policijskog nasilja kroz liberalne reforme, poput onih koje sada zagovaraju vodeći demokrati, bile bezuspješne posljednjih gotovo stotinu godina.
"Dosta. Ne možemo reformirati policiju. Jedini način da se umanji policijsko nasilje je taj da se umanji kontakt između javnosti i policije. Nije postojala nijedna era u povijesti SAD-a u kojoj policija nije bila snaga za nasilje protiv crnih ljudi", piše Kaba, podsjećajući da je policija na američkom jugu i nastala iz patrola koje su hvatale odbjegle crne robove, dok su na sjeveru prve policijske uprave pomagale gušiti radničke štrajkove i pobune. Kao potvrdu nemogućnosti učinkovite reforme navodi niz službenih istraga o policijskom nasilju, od one Odbora Lexow u New Yorku 1894., preko Povjerenstva Wickersham 1931., za vrijeme prohibicije alkohola, do Povjerenstva Kerner 1967. nakon velikih rasnih nereda. Zaključci i preporuke su kroz desetljeća bili vrlo slični, ali problemi s policijskom brutalnošću i nekažnjivošću ostali su u načelu isti.
Što sa silovateljima i drugim nasilnim kriminalcima?
Znakovito je da Kaba implicitno priznaje kako se zločini poput silovanja vjerojatno ne bi iskorijenili isključivo socijalnim radom i rješavanjem društvenih problema, ali ne nudi konkretnu alternativu policiji i zatvorima za takve nasilne kriminalce. Naprosto uzvraća protuargumentom da ni trenutni policijsko-zatvorski model ne sankcionira većinu silovatelja.
Argument o sigurnosti koju policija pruža Kaba odbacuje kao manipulaciju pojmovima, budući da se ta "sigurnost", smatra ona, održava prijetnjom uhićenja, nasilja, zatvora i smrti za crnce i druge marginalizirane pripadnike američkog društva. Alternativa za koju se zalaže uključuje veće ulaganje u potrebe zajednice, poput mentalnog zdravlja, obrazovanja, stanovanja, ublažavanja siromaštva, stvaranja radnih mjesta, "socijalnih radnika zajednice" koji bi intervenirali umjesto policije i model "restorativne pravde", odnosno rehabilitacije kriminalaca kojem se pruža prilika nadoknadi i ispravi štetu koju je nanijeo žrtvama, umjesto zatvora.
No Kaba nudi početno kompromisno rješenje umjerenim ljevičarima i liberalima koji ne žele ukinuti policiju - smanjiti broj policajaca i policijski proračun napola.
U međuvremenu, gradsko vijeće Minneapolisa već je otišlo dalje od toga i, suprotno željama gradonačelnika Freya, ali s dvotrećinskom većinom kojom mogu zaobići njegov veto, izglasalo rasformiranje gradske policije koju bi se potom zamijenilo "novim sustavom javne sigurnosti".
>>Svijet prosvjeduje zbog Georgea Floyda, ruše se kipovi. Je li to dobro ili loše?
Koga zvati kada netko provaljuje u kuću usred noći?
Iako nisu ponudili detalje, gradski vijećnici rekli su da će se pri osmišljavanju alternative za policiju voditi stručnim studijama i savjetima lokalne zajednice, imajući na umu njihove potrebe. Zanimljivo, na pitanje novinarke CNN-a što bi građani trebali napraviti ako im netko provali u kuću usred noći, predsjednica gradskog vijeća Lisa Bender odgovorila je da "zna da to dolazi s mjesta privilegiranosti" jer za bijelce poput nje "sustav funkcionira", dok za crnce poziv policiji može značiti da će im policija nauditi.
I suosnivačica pokreta Black Lives Matter Alicia Garza dala je u intervjuu za NBC prilično dvosmislen odgovor o tome što uskraćivanje sredstava policiji znači - "investiranje u resurse koje naše zajednice trebaju" umjesto u policiju.
Tracey Meares, afroamerička profesorica prava na Yale Law School i članica Predsjedničke radne skupine za policijski rad u 21. stoljeću, koju je osnovao Barack Obama, također je 2017. u članku za list Boston Review zaključila da će se "policijski rad kakav poznajemo morati ukinuti prije nego što ga se može transformirati".
Unatoč tome, mnogi komentatori i političari bliži mainstreamu, kao i brojni umjereniji prosvjednici, tumače ovaj zahtjev naprosto kao zahtjev ta reformom policije.
Konfuzija oko značenja slogana - smanjivanje ovlasti i zadataka ili ukidanje?
"Koncept je da se uloga policije može značajno smanjiti jer neće (više) odgovarati na beskućnike, na pozive vezane uz mentalnu bolest, uhićivati djecu u školama ili se baviti bilo kojom drugom situacijom gdje najbolje rješenje nije pojaviti se s pištoljem. To je ideja iza 'uskraćivanja sredstava policiji', ako je zaista slušate", ustvrdio je poznati komičar i voditelj politički angažirane večernje emisije John Oliver.
Takav prijedlog zvuči prilično razumno i utemeljeno - policijske ovlasti i budžeti u SAD-u sve su veći, a budžeti za psihijatrijsku skrb, socijalni rad i slične vitalne službe sve manji. Policija, koja se sve više bavi mentalnim bolesnicima, ovisnicima i beskućnicima te ih trpa u zatvore, u isto vrijeme sve više dobiva opremu i naoružanje, ali i obuku koje više priliči vojsci nego normalnoj policiji. Ponovno osmišljavanje i dubinski preustroj policije bio bi dobrodošao korak naprijed prema okončanju neopravdanog, često i potpuno bezobzirnog policijskog nasilja, pogotovo prema crncima i sličnim manjinama.
>>Ovoj crnkinji je policija provalila u stan i izrešetala je. Nitko nije uhićen
Iz SAD-a redovito dolaze vijesti o policiji koja je pozvana ili koja je zaustavila nekoga zbog relativno bezazlenih razloga, u kući, na ulici, u trgovini ili školi, da bi onda samo učinila situaciju daleko gorom, a ponekad i usmrtila osobu. George Floyd, čija je smrt pod koljenom policajca i pokrenula masovne prosvjede u SAD-u i diljem svijeta, uhićen je zbog navodno krivotvorene novčanice od 20 dolara. Breonna Taylor je ubijena u svom stanu jer su je policajci u civilu izrešetali nakon što su doslovno provalili u stan, pod sumnjom da dileri u njemu skrivaju drogu. Rayshard Brooks je ubijen dok je bježao nakon što se istrgnuo policajcima i zgrabio elektrošoker jednome od njih. Policajci su ga pokušali uhititi zbog toga što je pijan zaspao u svom automobilu pred drive-through restoranom.
>>Policajac koji je ubio crnca u Atlanti optužen za ubojstvo. Prijeti mu smrtna kazna
Što Amerika odluči, i druge zemlje će vjerojatno slijediti
Te i mnoge druge smrti, crnaca, ali i bijelaca i pripadnika drugih rasa u Americi - ukupno oko 1000 godišnje - mogle su se izbjeći da policija nije tako laka na okidaču i da ne reagira represijom na svaku problematičnu situaciju. Isto, naravno, vrijedi i za brutalno nasilje nad prosvjednicima, često potpuno mirnima. Ali logično je očekivati da bi ukidanje policije kao takve uzrokovalo dramatičan porast nasilnog kriminala. Socijalni radnici i psihijatri ne mogu i nisu u stanju štititi građane od ubojica, provalnika, silovatelja i drugih nasilnika.
A činjenica da su prosvjedi protiv rasizma vrlo brzo postali globalni sugerira da bi i inicijativa za ukidanjem policije mogla isto tako postati globalna. A ako se taj zahtjev zaista prihvati, i vlasti drugih zapadnih zemalja bit će pod pritiskom da krenu u taj opasan eksperiment. Stoga je rasprava na ovu temu nešto što se ne tiče samo Amerikanaca, crnih ili bijelih. A na onima koji preuzimaju slogan je da budu nedvosmisleni u objašnjavanju što pod tim misle. I, ako zaista žele ukinuti policiju, kako misle osigurati sigurnost života, tjelesnog integriteta i imovine svojih građana, što je temeljna zadaća države.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati