HRVATSKA radiotelevizija kao javni medijski servis mora biti u službi javnosti, a HTV ima uvjete da bude najbolja televizija u Hrvatskoj ako promijeni dio programa i ljude koji ga nekritički vežu uz vlast, rečeno je danas na otvorenom razgovoru Hrvatskog novinarskog društva o HRT-u.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko uvodno je na HND-ovom skupu pod naslovom ''HRT kakav trebamo (a kakav imamo)'' najavio da je to prvi u nizu razgovora u kojima će o unapređivanju javnog medijskog servisa govoriti medijski stručnjaci, zakonodavci te kreatori sadržaja na HRT-u.

Maja Sever: Cilj je pronaći način kako obraniti značaj i funkciju javnog medijskog servisa

Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever kazala je da je cilj planiranih tematskih skupova o HRT-u pronaći način kako obraniti funkciju i značaj javnog medijskog servisa, za kojeg su se sudionici skupa složili da je u dugogodišnjoj, dubokoj krizi.

Sever se pritom pozvala na dopis bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galića koji nije nazočio skupu, ali je u dopisu ocijenio da je javni medijski servis, i to ne samo u Hrvatskoj, u krizi zbog novih tehnologija koje su omogućile da se mediji razmnože, fragmentiraju i udalje od svoje temeljne funkcije – objektivnog i nepristranog informiranja.

''Drugi razlog za krizu je to što vlasti tretiraju medije, osobito javne, kao dio svoga izbornog plijena. Ponekad se mali ekrani doimaju kao političke slikovnice na kojima političari svake večeri, kao Djed Mraz, udjeljuju narodu sreću. Ne vidim prave kritičnosti kod medija, ni opravdanje da se vežu uz politiku'', napisao je Galić. Ocijenio je da su na HRT-u i dalje ostali problemi s kojima se on suočavao – politička ovisnost, financijska stabilnost i profesionalna zrelost, no da je osiguranje neovisnosti od vlasti i politike glavni prioritet u očuvanju relevantnosti javnog medijskog servisa.

''HTV ima sve uvjete da bude najbolja televizija u Hrvatskoj"

''HTV ima sve uvjete da bude najbolja televizija u Hrvatskoj, ima odličnoga programa, ima kvalitetne ljude. Dovoljno je promijeniti onaj dio programa i ljudi koji ga nekritički veže uz vlast'', ustvrdio je Galić.

Sudionici skupa rekli su i da bi se u rješavanju krize HRT-a trebala osigurati financijska stabilnost, ali i neovisnost od politike i vlasti te ''depolitizacija'' uređivačke politike.

Profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Iva Nenadić rekla je da su tri ključna izazova u očuvanju značaja i važnosti HRT-a kao javnog medijskog servisa - financijska neovisnost od države, osiguravanje povjerenja javnosti i prilagođavanje novom digitalnom okruženju.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je kako i na HRT-u nedostaje objektivnih i profesionalno odrađenih programa, a redatelj i scenarist Hrvoje Hribar govorio je o različitim problemima vezanim uz financiranje hrvatske audiovizualne industrije preko javnog medijskog servisa.

Sve će uputiti nadležnim institucijama

Novinar i urednik na HRT-u i član Nadzornog odbora HRT-a Dario Špelić naglasio je potrebu mijenjanja zakonske regulative koja se odnosi na javni medijski servis, a novinar i član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić govorio je o pitanju cenzure i nedavnih odlazaka nekih od vodećih hrvatskih novinara s javnog medijskog servisa.

Razgovor je bio i otvoren i za sudionike iz publike, a novinar i urednik HTV-a Denis Latin ocijenio je kako je HRT i dalje najgledanija televizija te je odbacio tvrdnje o cenzuri na HRT-u.

Novinar Gordan Malić govorio je o političkim pritiscima na novinare. Čelnici HND-a poručili su da će zaključke ove rasprave o HRT-u, kao i predstojećih planiranih ove jeseni, uputiti nadležnim institucijama.