OČEKIVANI rast hrvatskog gospodarstva za ovu godinu nije se promijenio u odnosu na lipanjsku projekciju HNB-a i iznosi 2.9 posto, no recentna kretanja, uključujući ona u vanjskom okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika, objavila je danas središnja banka.

"Nakon što je gospodarska aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila razmjerno snažno rasti, podržana snažnim priljevom turista i rastom osobne potrošnje te, u manjoj mjeri, investicija, u nastavku tekuće godine rast bi mogao oslabjeti", stoji u sažetku jesenske makroekonomske projekcije HNB-a.

Takva očekivanja, navode iz HNB-a, djelomično odražavaju usporavanje dinamike turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a nakon snažnog skoka početkom godine očekuje se i blaži rast osobne potrošnje, što je vezano uz sporiji projicirani rast realnih plaća i broja zaposlenih.

Rizici za gospodarski rast i dalje su naglašeni

S druge strane, investicijska bi se aktivnost mogla intenzivirati zbog očekivanog jačeg korištenja fondova Europske unije u odnosu na prvo polugodište, smatraju u HNB-u. Rizici za gospodarski rast i dalje su naglašeni, istaknuto je, pri čemu u kratkom roku dominiraju negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi.

Negativni rizici proizlaze iz relativno slabog vanjskog okružja, kao i iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih napetosti čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem svjetske ekonomije i potom gospodarstva europodručja i Hrvatske.

Osim toga, navode iz HNB-a, akumulirani učinci pooštravanja monetarne politike mogli bi nešto snažnije usporiti gospodarsku aktivnost nego što se trenutačno očekuje. S pozitivne strane, investicije privatnog sektora i kretanja na tržištu rada mogli bi se pokazati otpornijima na učinke monetarnog stezanja nego što se sada očekuje.

Rast bi iduće godine mogao usporiti

Iz HNB-a prognoziraju da bi u idućoj godini realan rast mogao usporiti na 2.6 posto, pri čemu bi doprinos investicija mogao biti nešto manji, a i rast izvoza usluga mogao bi usporiti s obzirom na to da dosegnute razine već premašuju pretpandemijska ostvarenja.

S druge strane, s dinamiziranjem inozemne potražnje sljedeće godine robni bi izvoz mogao ojačati, a osobna potrošnja nastaviti rasti po stabilnim stopama, podržana umjerenim rastom realnih dohodaka u uvjetima manjka radne snage i nastavka smanjenja inflacije.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u kolovozu je privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, no iz HNB-a prognoziraju da bi trebala nastaviti slabjeti te bi nakon 10.7 posto lani mogla usporiti na ocijenjenih 8.8 posto u 2023. i dodatno se sniziti na 4.7 posto u 2024. te 2.4 posto u 2025. godini.

Inflacija bi mogla biti viša u slučaju naglašenijeg rasta plaća

Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena energije, tu je i usporavanje inflacije cijena hrane, no iz HNB-a upozoravaju da bi temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, mogla u 2023. ubrzati na 9.4 posto.

"Naime, inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije očekivalo", smatraju u HNB-u, napominjući da inflaciji cijena usluga ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja. Iz središnje banke ističu da su rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje vrlo naglašeni.

Osim viših cijena energije, koje su se djelomično materijalizirale prethodnih mjeseci, rizici za sporije smanjenje inflacije uključuju i mogući izraženiji rast cijena hrane, kojem bi osim eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika moglo pridonijeti i povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica.

Dodatno, navode iz HNB-a, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju naglašenijeg rasta plaća, osobito ako se profitne marže ne smanje i time apsorbiraju dio troškovnih pritisaka plaća.

S druge strane, slabljenje potražnje, jači učinci pooštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje, ocjenjuju.

Nastavak trendova rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti

Na tržištu rada, prognoziraju iz HNB-a, trebali bi se nastaviti bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih plaća. Kako ističu, relativno snažan rast zaposlenosti u prvom polugodištu 2023. ponajviše je rezultat dinamiziranja gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima, poglavito u turizmu.

No u nastavku godine, kao i u ostatku projekcijskog razdoblja, očekuje se postupno slabljenje zamaha, u skladu s projiciranim gospodarskim kretanjima. Tako se očekuje razmjerno blago dodatno smanjenje stope nezaposlenosti, djelomično i pod utjecajem sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika.

HNB procjenjuje i da bi se višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2023. mogao znatno povećati u odnosu na prošlu godinu i iznositi 2.9 posto BDP-a, a nakon toga mogao bi se početi blago smanjivati.

"Prognozirani rast viška u 2023. prvenstveno odražava očekivani rast prihoda od turizma, rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU i primjetno smanjenje vrijednosti neto uvoza energenata zbog pada njihovih cijena na svjetskom tržištu", zaključuju iz HNB-a.