U HRVATSKOJ se 46 posto klijenata banaka koristi internetskim i/ili mobilnim bankarstvom, dok je prosjek EU 58 posto, pokazuje anketa stručnjaka Hrvatske narodne banke (HNB) provedena u 2019. godini.

Direktor direkcije supervizije informacijskih sustava HNB-a Slaven Smojver i savjetnica u direkciji za bonitetnu regulativu i krizno upravljanje HNB-a Ivana Jolić objavili su rad "Digitalizacija - rezultati ankete hrvatskih banaka u 2019.", a anketa je provedena tijekom prošle godine, dakle prije krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Pandemija banke dodatno usmjerila ka inovaciji, digitalizaciji i traženju kreativnih i održivih rješenja

Autori tako u sažetku rada zamjećuju da je pandemija bolesti covid-19 banke dodatno usmjerila ka inovaciji, digitalizaciji i traženju kreativnih i održivih rješenja.

"Reakcije banaka na potrebu ograničavanja i izbjegavanja bliskoga fizičkog kontakta u prvom su redu usmjerene na povećanje korištenja digitalnih kanala (mobilno i internetsko bankarstvo i bankomati) te promoviranje udaljenog rada. Ti postupci sugeriraju da će se dosadašnje digitalizacijske inicijative dodatno ubrzati i znatno proširiti", navode Smojver i Jolić u proširenom sažetku rada koji je središnja banka objavila u srijedu. 

Njihov se rad odnosi na rezultate ankete kojom su prošle godine bile obuhvaćene sve banke s ciljem procjene razloga, opsega, izazova i utjecaja digitalizacije te digitalne transformacije banaka na njihovo poslovanje. 

Korištenje internetskog i/ili mobilnog bankarstva u Hrvatskoj manje od europskog prosjeka

Ta anketa, navode autori, pokazuje da se razmjerno malo klijenata banaka u Hrvatskoj, njih 46 posto, koristi internetskim i/ili mo­bilnim bankarstvom, u odnosu na 58 posto koliko je prosjek EU-a, dok u Danskoj, Finskoj i Nizozemskoj to čini više od 90 posto građana.

Istraživanje pokazuje da su banke, u kontekstu vrsta usluga koje pružaju klijen­tima, usredotočene na digitalizaciju postojećih, jednostavnijih, proizvoda poput gotovinskih kredita, iako uvode i nove proi­zvode poput digitalnih novčanika.

Digitalizacija dovodi i do repozicioni­ranja organizacijskih jedinica zaduženih za informacijske tehnologije (IT) koje od podrške poslovanju postaju integralni dio poslovnog modela i generator zarade bana­ka.

Značajno raslojavanje između manjih i većih banaka

Također, analiza je pokazala i značajno raslojavanje između manjih i većih banaka.

Naime, veće banke puno ekstenzivnije digitaliziraju svoje poslovanje. Veće banke implementirale su ili planiraju implementirati značajno veći opseg tehnoloških inovacija u odnosu s krajnjim korisnicima, više se koriste ili se planiraju koristiti inovativnim tehnologijama i veći se udio njihovih klijenata koristi internetskim i mobilnim bankarstvom. Manje banke, s druge strane, percipiraju veće prepreke u digitalizaciji poslovanja i više se oslanjaju na vanjske suradnike u procesu programskog razvoja, navode Smojver i Jolić. 

Na tržišno natjecanje u segmentu mobilnog bankarstva, uz nova očekivanja klijenata, značaj­no pridonose "fintech" tvrtke koje sve više ulaze i u Hrvatsku te regulatorne promjene, prije svega druga direktiva o platnim uslugama (PSD2 Regulation), ističu uz ostalo autori.