UKUPNA financijska imovina kućanstava na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila je 601 milijardu kuna, što je 1.2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, dok je u razdoblju od godine dana porasla za 38 milijardi kuna, kaže se u novom Statističkom priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa.

Najveći doprinos rastu financijske imovine dolazi od rasta gotovine i depozita koji čine 49.9 posto ukupne financijske imovine kućanstava.

Financijske obveze kućanstava povećale su se na 164 milijarde kuna, što je porast od 2.4 posto u odnosu na ožujak 2022. Ova kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 437 milijardi kuna, što je 0.8 posto više nego na kraju ožujka 2022. godine, kažu u HNB-u.

Tako je neto vrijednost sektora kućanstava, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020. godine, ponovno porasla nakon smanjenja u prethodnom tromjesečju. Promatra li se dulji vremenski raspon, u razdoblju od godine dana neto vrijednost kućanstava povećala se za 29.1 milijardu kuna, kažu u HNB-u.

Kada je riječ o financijskoj imovini hrvatskoga gospodarstva, ona je na kraju drugoga tromjesečja iznosila 2.851 milijardu kuna, što je povećanje od 63.6 milijardi kuna u odnosu na prethodno tromjesečje i za 214.3 milijarde kuna u razdoblju od godine dana.

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 3.005 milijardi kuna i povećane su za 53.1 milijardu kuna u tromjesečju, odnosno 187.4 milijarde kuna u razdoblju od godine dana.

U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila je 607 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 11.2 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 48.5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana.

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 14.9 postotnih bodova u tromjesečju i za 60.7 postotnih bodova u godinu dana te su na kraju drugog tromjesečja 2022. dosegnule razinu od 640 posto godišnjeg BDP-a. Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, kažu u HNB-u.