HGK: BDP bi ove godine mogao porasti više od 3.5 posto
IZ HRVATSKE gospodarske komore (HGK) su komentirajući stopu rasta BDP-a od 7.7 posto naveli da je realno očekivati usporavanje gospodarske aktivnosti na jesen i zimu, no unatoč tome bi BDP na razini cijele 2022. mogao porasti za više od 3.5 posto što bi, u kontekstu svega što predstoji Europi, bio izvrstan ishod.
DZS je danas objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7.7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 7 posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Ekonomist Šaravanja: Brojke su u skladu s očekivanjima
"Posljednje su brojke u skladu s očekivanjima utoliko što je stopa rasta od 7.7 posto viša od one iz prvog kvartala od 7 posto. U prvoj je polovini godine ekonomija rasla 7.4 posto na međugodišnjoj razini", navodi glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja u komentaru najnovijeg podatka o rastu BDP-a. Osobna je potrošnja glavni generator rasta, premda investicije također solidno rastu, dodaje.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7.7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za pet posto na godišnjoj razini.
"Realno je za očekivati naglašeno usporavanje gospodarske aktivnosti"
Šaravanja naglašava i da je u drugom kvartalu oporavak turizma osjetno doprinio rastu izvoza tako da je doprinos neto izvoza ukupnom rastu u drugom kvartalu 3.1 postotnih poena. Kako ističe, veseli što realno nastavlja rasti izvoz roba po dvoznamenkastim brojkama, 26.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema podacima DZS-a, izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 41.9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom tromjesečju. Pritom je izvoz roba porastao 26.5 posto, a usluga 65.7 posto.
Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 28.6 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 30.7, a usluga za 15.1 posto.
"S obzirom na sve faktore, a poglavito na nepovoljno inozemno okruženje, realno je za očekivati naglašeno usporavanje gospodarske aktivnosti na jesen i zimu. No, i da pretpostavimo rast BDP-a u trećem kvartalu od pet posto i pad od također pet posto u četvrtom kvartalu, ove bi godine hrvatsko gospodarstvo raslo po stopi većoj od 3.5 posto, što bi, u kontekstu svega što čeka Europu na jesen i zimu, bio izvrstan ishod", zaključuje Šaravanja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati