ZNANSTVENICI Katalin Kariko iz Mađarske i njezin kolega Drew Weissman iz Sjedinjenih Država dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu za 2023. za rad na tehnologiji glasničke RNA (mRNA) koja je utrla put cjepivima protiv covida. "Nobelova nagrada za medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Karikó i Drewu Weissmanu za njihova otkrića povezana s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv covida-19", stoji u objavi žirija.

"Neviđena stopa razvoja cjepiva"

"Laureati su pridonijeli neviđenoj stopi razvoja cjepiva tijekom jedne od najvećih prijetnja ljudskome zdravlju u moderno doba", objavilo je švedsko tijelo za dodjelu prestižnih nagrada.

"U ovom je slučaju iznimno važna činjenica da se cjepiva mogu razviti tako brzo, a to je, kako smo upravo čuli, uglavnom zbog poboljšanja tehnologije i ovog osnovnog otkrića koje je to omogućilo", rekla je Gunilla Karlsson-Hedestam, članica Nobelova odbora za 2023. za fiziologiju ili medicinu.

Prvi radi o mRNA objavili još 2005. 

Karikó i Weissman su prvi put objavili temeljni rad o mRNA cjepivima još 2005. godine, dok su zajedno radili na Sveučilištu Pennsylvania. Svojim su istraživanjem uspjeli prevladati glavne prepreke u korištenju in-vitro mRNA (sintetičke) tehnologije, a to je upalni odgovor tijela koji uključuje proizvodnju štetnih citokina.

Za vrijeme pandemije, mRNA tehnologija rezultirala je proizvodnjom vrlo učinkovitog cjepiva protiv SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje bolest covid-19, osobito onog koje je bilo iznimno fleksibilno i prilagodljivo za masovno korištenje.

Junaci borbe protiv covida 

Karikó je rođena 1955. u Szolnoku u Mađarskoj. Godine 1989. postala je asistentica na Sveučilištu Pennsylvania, gdje je ostala do 2013. Danas je viša potpredsjednica u tvrtki BioNTech RNA Pharmaceuticals, glavnome proizvođaču cjepiva protiv covida. Istodobno je profesorica na Sveučilištu Szeged i asistentica na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania.

Weissman je rođen 1959. u Lexingtonu u saveznoj državi Massachusetts. Godine 1997. osnovao je istraživačku grupu na Medicinskom fakultetu Perelman. Bavi se istraživanjem cjepiva i ravnatelj je Penn Instituta za inovacije RNA.

"Oni su zajedno spasili milijune života, spriječili teški covid, smanjili ukupni teret bolesti i omogućili društvima da se ponovno otvore", rekao je Rickard Sandberg, član odbora za dodjelu Nobela za medicinu.

Što je mRNA?

Glasnička RNA, otkrivena 1961. godine, prirodna je molekula koja služi kao sredstvo za tjelesnu proizvodnju proteina. Korištenje mRNA za instruiranje ljudskih stanica da stvaraju terapeutske proteine, što se dugo smatralo nemogućim, pionirski se počelo primjenjivati tijekom pandemije. 

Tehnologija znači radikalan odmak od etabliranih biotehnoloških lijekova, koji se generiraju u složenim reaktorima pomoću genetski modificiranih živih stanica, zatim izoliraju i pročišćavaju. Glasnička RNA, nasuprot tome, radi poput softvera koji se može ubrizgati u tijelo kako bi se ljudske stanice instruirale da proizvode željene proteine.

Moguće upotrebe uključuju lijekove protiv raka i cjepiva protiv malarije, gripe i bjesnoće.