HRVATSKA elektroprivreda (HEP) priopćila je kako smatra da se nalazi u nepovoljnijem položaju u odnosu na druga elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH te je zatražila očitovanje nadležnog ministarstva o plaćanju za HEP prijepornoga dijela naknade od 10 milijuna eura za uporabu vode iz Buškog jezera.

Nedavno su općine Livno i Tomislavgrad u Hercegovini pokrenule sudski spor tražeći isplatu 10 milijuna eura od HEP-a, tvrdeći da toliko iznosi razlika u naknadama koju ta kompanija nije uplatila od 2021. godine, nakon što je izmjenama zakona povećan iznos obveza elektroprivrednim kompanijama za uporabu vode s potopljenoga zemljišta.

HEP je u odgovoru na novinarski upit priopćio kako je zatražio očitovanje Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH. Prijeporni dio naknade, navodi HEP, proizlazi iz izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata.

"Uredno podmirujemo sve nesporne obveze"

Zakon je donesen 2002. godine i više puta mijenjan, a pojedine izmjene izazvale su nejasnoće i prijepore među lokalnim zajednicama, tvrde iz Hrvatske elektroprivrede. To je HEP, kako se navodi, dovelo u nepovoljniji položaj u odnosu na druge elektroprivrede u Federaciji BiH.

HEP tvrdi da uredno podmiruje sve nesporne obveze te isplaćuje naknade koje se obračunavaju prema proizvedenoj količini električne energije i da je po tom osnovu 2023. godine platio više od 2 milijuna eura, a 2024. više od 1,4 milijuna.

Tvrtka ističe da zahtjevi Livna i Tomislavgrada premašuju zakonski propisani ukupni iznos naknade, jer se dvije lokalne zajednice nisu usuglasile oko međusobnih omjera raspodjele, pa njihovi zbrojeni zahtjevi prelaze 100 posto.

HEP dodaje da je spreman na dogovor kojim bi se postiglo trajno rješenje, no da će do tada u sudskim postupcima koristiti raspoloživa pravna sredstva za zaštitu poslovnih interesa.

Buško jezero je najveće umjetno jezero - akumulacija u BiH

Buško jezero prirodni je nastavak Livanjskog polja. Nalazi se u BiH na 716 metara nadmorske visine. Dvije trećine jezera nalaze se u Općini Tomislavgrad, a trećina u Općini Livno. To je površinom najveće umjetno jezero - akumulacija u BiH.

Projekt su zajednički 1970-ih godina 20. stoljeća izvele tadašnje vlasti SR BiH i SR Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija.

Prije izgradnje akumulacije, na području Buškog jezera nalazilo se nestalno jezero i blato, iz kojega se voda odlijevala brojnim kanalima i podzemnim vodotocima u potoke i rijeke.