HDZ U HRVATSKOJ uvelike funkcionira na pogon Katoličke crkve, koja ima itekakav utjecaj pri određivanju političkih kretanja u zemlji.

Država formalno sekularna

HDZ se, stoga, očajnički ulizuje Crkvi još od velikog pučkog slavlja upriličenog u Zagrebu 1990. godine nakon konstituiranja Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, a kad su Franjo Tuđman i tadašnji kardinal Franjo Kuharić položili kruh, zlatne dukate i plastičnog Isuseka u kolijevku.

Tada je, kao, simbolično rođena hrvatska država. Ispostavilo se da je ta država tek formalno sekularna, a u praksi Crkva je uvijek bila naglašeno usmjerena nad samom državom, koja se nikad tome nije niti pokušala oduprijeti, neovisno o tome o kojoj se vladi radilo.

Vlade desnog predznaka znale su da glasačko tijelo identifikacijski dijele s Crkvom, dok SDP-ove vlade očito nisu bile dovoljno kadre i sposobne da stvari oko financiranja Crkve barem u nekoj mjeri razriješe.

A od Crkve, jasno, niti premijer Andrej Plenković nikad se nije pokušao emancipirati.

Riječ klera ljudima je i dalje važna

Sada, kad je njegovoj vladi stalo uvjeriti ljude da se cijepe, gdje bi svakako uloga Crkve mogla imati značajnu ulogu jer, evo, živimo u dijelu svijetu gdje je riječ klera stanovnicima važna, Hrvatska biskupska konferencija objavi priopćenje u kojem se - distancira od cijepljenja te između redaka kritizira covid-potvrde.

>> Hrvatski biskupi: Je li cjepivo protiv covida-19 moralno prihvatljivo?!

U poruci su biskupi podsjetili na zaključke Kongregacije za nauk vjere, koja je 21. prosinca prošle godine objavila bilješku o korištenju nekih cjepiva protiv bolesti covid-19. Kongregacija je tada naznačila da cijepljenje ostaje sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije zaraznog agensa ali, po njezinu naputku, ono "mora biti dobrovoljno".

Uoči uvođenja šire primjere covid-potvrda, Stalno vijeće HBK je poručilo da je potrebno uzeti u obzir argumente i razloge pojedinaca koji "iz opravdanih razloga isključuju mogućnost cijepljenja".

Ističu da u tom kontekstu sve mjere i odluke za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom "trebaju biti bez prisile i uvjetovanja", kako ističe naputak Kongregacije, posebice u pogledu prava na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu. Isto tako, preporučili su korištenje "neinvazivnih metoda i drugih oblika testiranja".

Plenković se pozvao na papu

Reagirao je i Plenković kazavši da njega ipak inspirira ono što govori papa Franjo o cijepljenju te je odbacio tezu o "invazivnim" metodama testiranja.

"Mene inspirira ono što stalno govori papa Franjo. On je toliko jasan da jasniji ne može biti potičući vjernike da se cijepe. Ne vidim da je testiranje nešto što je invazivno, ne znam koliko sam se puta i sam dosad testirao i ne vidim bilo koji element testiranja koji bi bio problematičan odraslima. Vjerujem da su se mnogi naši biskupi cijepili s obzirom na njihovu dob i da je cjepivo tu", poručio je premijer Plenković.

Inače, treba svakako podsjetiti i kako se na prosvjedu koji je održan u subotu u Zagrebu pljeskalo ovoj izjavi Hrvatske biskupske konferencije.

Politolog Lalić: U nas Crkva ne želi riskirati

Obratili smo se političkom analitičaru i profesoru na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Draženu Laliću, s kojim smo popričali o ovoj temi.

"Crkva, u smislu njezine hijerarhije, kod nas je već dulje vrijeme u privilegiranoj poziciji. To je dugoročno gledano loše za Crkvu u cijelosti zato što je dio hijerarhije Crkve egzistencijalno namiren te nema dovoljnu nezavisnu poziciju u društvenom životu. Crkva u Hrvatskoj ima doista povoljniji položaj u usporedbi s drugim zemljama jer ima izdašne izvore financiranja u državi. I brojni ljudi, poput mene, koji nisu pripadnici Crkve, financiraju Crkvu i njezine aktivnosti i njezine djelatnike. I to je jedan u nizu pokazatelja kakva je istinska narav odnosa vlasti prema Crkvi", kaže Lalić.

"U nas Crkva ne želi riskirati, ne želi "tresti drvo". Ona se ne izjašnjava. Nije se izjasnila oko velikih problema, tako se jasno ne opredjeljuje oko suzbijanja pandemije koronavirusa. Ona ja zadovoljena i namirena, zašto bi riskirala svoje izjašnjavanje i gubila potporu dijela tradicionalnih vjernika koji su protiv cijepljenja?", zapitao se Lalić.

"Treba reći i da kod vlade ima jako puno lutanja. I vlada ima aktere u svom Znanstvenom savjetu koji vuku u drugom pravcu. A Crkva je procijenila da u svakom slučaju neće izgubiti privilegiranu poziciju od ove ili neke druge vlasti. Ovo je jedan od pokazatelja da dio hijerarhije u samoj Crkvi djeluje kao politički, a ne vjerski akter. Oni razmišljaju političko-taktički, prije svega da se ne zamjere mnogim tradicionalno usmjerenim vjernicima koji se opiru cijepljenju i drugim akcijama suzbijanja pandemije", naveo je on.

"Nije slučajno da se na prosvjedima pjevaju nacionalne budnice"

Dodaje da su očito protivnici cijepljenja prisutniji među onima koji su izdanci tradicionalne kulture. 

"Kod nas oni koji se protive maskama, cijepljenju, odgovornom pristupu su evidentno prisutniji među tradicionalistima. Nije slučajno da se na prosvjednim skupovima pjevaju nacionalne budnice i vjerske pjesme. Mi imamo i one koji misle da je Zemlja ravna ploča, a nekmoli one koji misle da će ih Bog spasiti od respiratora. To je daleko od objektivne stvarnosti i razumnog odnosa prema ovoj pandemiji", objasnio je Lalić.

"Tu je nezadovoljstvo u različitim kategorijama stanovništva s ovom vladom. Ono se ne izražava najviše oko ekonomskih ili političkih pitanja, nego i oko pandemije koronavirusa, što je gotovo dvije godine na vrhu hijerarhije društvenih problema. Crkva ne želi oponirati većini građana Hrvatske jer smatra da su skoro svi vjernici. I ako je većina nezadovoljna vladom, Crkva ne želi izgubiti potporu tih ljudi. I to također pokazuje da hijerarhija Crkve, u kojoj prevladavaju konzervativci, funkcionira kao politički akter", zaključio je Lalić.

Teolog Milas: Domaći biskupi su izgubili kontrolu

Bivši franjevac i teolog Dalibor Milas govori nam da prije svega trebamo imati na umu o kakvoj i kojoj Crkvi govorimo.

"Crkva je izrazito heterogena zajednica, ali u ovom kontekstu dobro je osvrnuti se na tri aktera. To su Hrvatska biskupska konferencija (HBK) kao svojevrsno predsjedništvo katolika u Hrvatskoj, zatim kler koji, blago rečeno, nije oduševljen mjerama te uzroke jedne pandemije traži ili u masonima i imaginarnoj globalnoj vladi ili u kazni/opomeni s neba. Treća skupina je najbrojnija, a to su oni tzv. folklorni vjernici koji u svemu novome, neovisno o čemu se radi, vide prijetnju i opasnost", govori Milas.

"HBK je nedavno objavio nekakvo kompromisno priopćenje jer su i sami biskupi podijeljeni. Kod HBK sam uvijek cijenio što svako malo u javnost plasiraju prilično opsežno priopćenje, a pritom ne kažu ništa. Kako sada, tako i prije pet godina. Zašto se nisu konkretnije izjasnili? Zato što se boje reakcija javnosti. Iako su domaći biskupi i sami cijepljeni, oni se boje pozvati i svoje vjernike na cijepljenje. Oni su desetljećima svojom nepažnjom i nemarom tovili nekakvog hibridnog katoličko-hrvatskog Frankensteina kojeg više ne mogu kontrolirati pa sada moraju igrati po diktatu najsirovijih strasti lišenih razuma kako se ne bi zamjerili intelektualno zapuštenom stadu", dodao je Milas.

Pitamo ga misli li da takav stav Crkve potpiruje prosvjede.

"Domaći biskupi su izgubili kontrolu. To se vidi po sve većem broju katoličkih svećenika koji sve glasnije i sve agresivnije istupaju u javnost s prilično opasnim stavovima. I to sve na oduševljenje razjarene mase. Takvi svećenici su redoviti gosti na svim prosvjedima i pitam se tko će preuzeti odgovornost ako nažalost sve eskalira", naveo je.

"Andrej Plenković nije premijer po mjeri Crkve"

Dodaje da je svaka kriza idealna za populiste svih boja. 

"Oni žive od kriznih trenutaka i hrane se nezadovoljstvom mase. Pojedini predstavnici Crkve su jako dobro svjesni i činjenica i stvarnosti i umjesto da stvarno budu hrabri te pozovu ljude na odgovornost, oni biraju put mase. Povijest nam svjedoči da razjarena masa nikad nije bila u pravu. Stati na stranu takve mase nije znak nikakve hrabrosti, nego straha. Mislim da smo u ovoj krizi svi gubitnici. Ako ćemo gledati dugoročno, Crkva je mnogo izgubila: prije svega je izgubila vjerodostojnost, kako kod onih tzv. distanciranih do kojih je pokušala doprijeti zato što ne reagira kako treba tako i kod dobrog dijela onih tradicionalnih vjernika koji Crkvi zamjeraju šutnju i nedostatak glasnije reakcije protiv. To se neće osjetiti u idućih par mjeseci, ali definitivno hoće u idućih nekoliko godina kada sve ovo prođe", navodi on.

Kakve su tu političke reperkusije? 

"Odnos vlade i Crkve je i prije ove pandemije bio na hlađenju. Iz razgovora s brojnim svećenicima lako se može zaključiti da Andrej Plenković nije premijer po mjeri Crkve. To je jedan od razloga zašto oni sve glasnije podržavaju sve antihadezeovske političke projekte samo kako bi aktualnom predsjedniku pokazali da se "dite treba vratiti materi". Dobro je naglasiti da ovdje nije riječ o kompletnoj strukturi Katoličke crkve u RH, nego o pojedinim strujama unutar Crkve i njihovom odnosu prema Republici Hrvatskoj. Plenkoviću se definitivno može dosta toga zamjeriti, ali ne i prisna suradnja s takvim krugovima. Ove napete odnose vlade i HBK dodatno otežavaju i antivakserski klerici koji u svojim istupima napadaju i Plenkovićevu vladu", objasnio je .

"Plenković je taj koji drži Crkvu na distanci i koristi je kao "džoker zovi" onda kada osjeti da mu je potreban dodatni "booster" političke podrške. No, pretpostaviti je da će Plenković zahtijevati od Crkve da bolje kontrolira vlastite redove", kaže.

"Mogu samo dodati da Crkva nije država u državi. Ona je dio društva i ne može se ponašati kao da pandemija ne postoji. Ono što vrijedi za ostale građane, vrijedi i za katolike. Nismo mi nekakva povlaštena skupina", zaključio je Milas.