Hartmann: Del Ponte u ožujku ne dolazi u Hrvatsku
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska Vlada prošloga je tjedna odbacila prigovore o nesuradnji s Haškim sudom i objavila da će pozvati u posjet tužiteljicu Del Ponte, koja je prethodno zapadnim diplomatima i dužnosnicima EU izrazila nezadovljstvo "nesuradnjom Hrvatske".
"Idućih tjedana nije predviđen posjet Hrvatskoj, no ona će sigurno idućih mjeseci doći u Hrvatsku u sklopu redovitih posjeta, svakako prije ljeta", rekla je za Hinu Hartman potvrdivši da je tužiteljica primila pismo hrvatske Vlade i da će na njega odgovoriti.
"U međuvremenu se nadamo da će se Hrvatska potruditi da odgovori na sve zahtjeve koji čekaju", rekla je glasnogovornica.
ICTY od Zagreba traži predaju dokumenata iz arhiva MORH-a vezanih u operacije Hrvatske vojske u BiH i uhićenje optuženog generala Ante Gotovine, koji je u bijegu od podizanja optužnice.
"Mi imamo popis svih predmeta i tablicu sa zahtjevima upućenim vladama, s naznakama o odgovorima na te zahtjeve. Ne radi se o našoj ocjeni, niti o politici. Postoje zahtjevi koji su obvezujući i mi čekamo odgovor na te zahtjeve", ustvrdila je glasnogovornica.
"Svi nalozi Tribunala moraju se izvršiti u najkraćem roku i svako odugovlačenje već je kršenje obveze", rekla je.
Glede naznaka pojačanog rada nadležnih službi u Hrvatskoj na otkrivanju i eventualnom uhićenju generala Ante Gotovine, Hartman je ocijenila kako je "bitno de se Hrvatska odgovorno ponaša i u tom pitanju i da poduzima sve korake da dođe do uhićenja".
Za objašnjenje po kojem dio problema oko predaje dokumenata leži u činjenici da su zahtjevi Tužiteljstva često nejasni, kazala kako je "to je politički argument da bi se pred javnosću opravdalo odugovlačenje ili opstrukcija."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Svaki problem može se redovnom komunikacijom rješiti za 15 dana i to ne može opravdati višemjesečno odbijanje davanja dokumenata", rekla je i dodala kako je preciznost Tužiteljstva kod traženja dokumenata ograničena saznanjima s kojima raspolaže.
Naglasila je da Tužiteljstvo ima rokove koje mora poštivati, kako opći rok ICTY-a da u 2004. trebaju završiti istrage, tako i rokove koje za iznošenje dokaza postavlja pojedino raspravno vijeće.
ICTY nema sredstava prisile za ispunjenje svojih zahtjeva i oslanja se jedino na "obveze država i odgovorno ponašanje svake vlasti", rekla je Hartmann.
Spomenula je primjer "predmeta Milošević", u kojem je Tužiteljstvo obavijestilo sudsko vijeće da Beograd nije predao neke tražene dokumente pa su predstavnici vlasti pozvani u Haag radi razjašnjenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na upit o povećanom pritisku ICTY-a na zemlje u regiji nakon nedavnih uspjeha suda s presudom Biljani Plavšić i dovođenjem u Haag Vojislava Šešelja, Hartmann je pritisak objasnila samo potrebom da "ICTY kao ad hoc tribunal završi svoj mandat". "Neprihvatljivo je i skandalozno da moramo čekati skoro osam godina za uhićenje Karadžića i Mladića ili, vukovarske trojke od kojih je samo jedan u pritvoru (Mile Mrškić)", kazala je Hartmann.
Također je podsjetila da je već više od sedam godina u bijegu i Ivica Rajić, optužen za Stupni Dol, i zaključila kako je većina od 22 osobe koje su u bijegu "optužena još u prošlom stoljeću".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara