GRIPA je ove godine počela ranije nego inače.

>>Zamjenik ravnateljice Zarazne o sezoni gripe i covida: Vrijeme je za oprez

>>Gužve u bolnicama, haraju dišne zaraze. Infektolog: Preklopile su se tri epidemije

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je dosad zabilježeno 716 slučajeva gripe. "Očekuje se povećanje broja oboljelih idućih tjedana te se građanima savjetuje cijepljenje protiv gripe", izjavila je za Hinu epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel.

Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", naglasio je da će gripa ove godine stanovnicima Hrvatske teže pasti. "Krenula je ranije nego što je uobičajeno, brojke su velike i velik je pritisak na hitne bolničke prijeme i ambulante obiteljskih liječnika. Bitne su kliničke slike i koliko će biti opterećen zdravstveni sustav. Uz gripu, dominantan je i RSV virus", rekao je.

Dr. Venus: Predviđanja se temelje na podacima iz Australije

Zašto će baš ove godine građanima gripa teže pasti? S ovim pitanjem obratili smo se epidemiologu dr. Miroslavu Venusu.

"Već ranije se upozoravalo kako se ove sezone očekuje teža epidemija sezonske gripe, koja će se sa svojim prvim slučajevima pojaviti nešto ranije nego što je uobičajeno.

Takva predviđanja temeljila su se na podacima o pojavi i kretanju oboljelih od gripe s područja Australije, gdje je broj dokazanih slučajeva gripe, kao i broj hospitaliziranih, bio osjetno veći nego što je bio njihov petogodišnji prosjek prethodnih pet godina.

Uz to, prvi slučajevi, kao i vrhunac oboljelih, pojavili su se oko mjesec dana ranije nego inače. Uvažavajući određene specifičnosti svake pojedine regije, bilo je upitno može li se takav scenarij u potpunosti preslikati i na naše područje, ali da će se svakako i kod nas dogoditi nešto slično, može se realno pretpostavljati", kaže.

"Ukidanjem mjera omogućili smo i ubrzano širenje svih mikroorganizama"

Dodaje da se mjerama protiv koronavirusa spriječilo i širenje drugih virusa.

"Za vrijeme obveze pridržavanja mjera kojima smo suzbijali virus SARS-CoV-2 (zabrana okupljanja, nošenje maski, pojačana dezinfekcija, provjetravanje prostorija…), suzbijali smo širenje i drugih respiratornih virusa, poput gripe.

Stoga, uz još neke druge moguće razloge, prethodne dvije godine, za vrijeme pandemije, gotovo nismo bilježili oboljele od gripe jer u velikom broju slučajeva s virusom gripe nismo ni došli u kontakt pa je kroz to razdoblje izostalo prirodno prokuženje u populaciji.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu za ovu sezonu, u laboratorijskim uzorcima dosad je potvrđen pretežno virus gripe tipa A (H3N2 i H1N1) te sporadično tipa B, dakle, ništa neuobičajeno", navodi.

U Klaićevoj rekordan broj hitnih pedijatrijskih pacijenata

>>Gužve na zagrebačkim hitnim prijemima, u Klaićevoj oboren rekord ovog vikenda

Pisali smo kako su velike gužve na hitnim prijemima u zagrebačkim bolnicama, poput Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, Zarazne i Rebra. Iz Klaićeve su nam rekli da su imali "apsolutno rekordan broj hitnih pedijatrijskih pacijenata".

Od ostalih respiratornih infekcija još uvijek je najdominantniji covid-19, a prisutni su respiratorni sincicijski virus, adenovirus, virus parainfluence te bakterijske respiratorne infekcije, kao što je česta streptokokna upala grla/ždrijela, osobito u predškolskoj i školskoj dobi.

"Ukidanjem obveznih mjera za suzbijanje pandemije i našim ponašanjem, kojim smo se u potpunosti vratili na staro, omogućili smo ubrzano i uspješno širenje svih mikroorganizama koji se šire respiratornim načinom pa nije ni malo čudno što bilježimo povećan pritisak na zdravstveni sustav upravo zbog bolesti respiratornog sustava, poput gripe, respiratornog sincicijskog virusa ili bolesti covid-19.

Zbog hladnijeg vremena grijemo prostorije u kojima se dugo zadržavamo i koje nerado provjetravamo, što omogućuje povećanu koncentraciju patogena koji se tada uspješnije šire. Uz to, vrijeme je blagdana kada se međusobno posjećujemo, organiziramo obiteljska i druga okupljanja, dolaze nam u posjet osobe iz drugih krajeva naše zemlje, ali i drugih zemalja, što sve pogoduje širenju infekcije.

Ukoliko je velik broj zaraženih, neminovno je da će se među njima naći i one osobe za koje određeni uzročnik može i hoće uzrokovati težu kliničku sliku, koja zahtijeva hospitalizaciju", rekao je dr. Venus.

"Zaraza ne bi trebala biti opasna"

Pitamo ga koliko su opasne te dišne zaraze.

"Načelno, kod inače zdravih osoba, pa ako su uz to još i cijepljene protiv određenih bolesti protiv kojih se može cijepiti (gripa, covid-19, pneumokokna bolest), zaraza ne bi trebala biti opasna u smislu životne ugroze ili potrebe za hospitalizacijom.

Ipak, ne treba ih podcijeniti, treba ih prvenstveno preležati uz korištenje propisane terapije nadležnog liječnika, ali je jednako važno i odgovorno se ponašati u smislu širenja zaraze. Naime, već smo zaboravili kako svojim neodgovornim ponašanjem možemo zaraziti druge jer nam se ne da biti u izolaciji propisano vrijeme, dok traju simptomi bolesti, odnosno dok smo pozitivni u slučaju covida-19.

Jednako tako, nošenje maske u određenim situacijama trebalo bi predstavljati civilizacijski doseg u našem ponašanju kako bismo time iskazali poštovanje prema drugima, vodeći brigu ne samo o svojoj već i o zaštiti drugih", naglašava.

Važno se cijepiti

Kazao je i zašto se važno cijepiti protiv gripe.

"Virus gripe je nestabilan virus koji manje promjene u svojoj antigenskoj strukturi napravi svake sezone te tako nastoji izbjeći prethodno stečenu imunost kod ljudi.

Stoga se osobe starije životne dobi, osobe s kroničnim bolestima, trudnice i sl. trebaju cijepiti protiv sezonske gripe redovno svake godine kako bi stekle imunost protiv tipova i podtipova virusa influence koji cirkuliraju u populaciji dotične sezone, s obzirom na to da se prema njima pripravlja cjepivo.

Unatrag nekoliko godina koristimo tzv. četverovalentno cjepivo, koje sadrži po dva tipa virusa influence A i B te je stoga učinkovitije. Posebice se potreba za cijepljenjem odnosi na zdravstvene djelatnike, koji bi svojim primjerom trebali pokazati odnos prema suvremenoj preventivnoj medicini, ali i prema svojemu pozivu", zaključio je.