PREDSJEDNIK SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je danas da je gospodarenje otpadom u Hrvatskoj pitanje nacionalne sigurnosti te najavio da će SDP, kada preuzme vlast, upravljanje otpadom staviti pod nadzor države. Komentirao je i sukob na Ustavnom sudu zbog snimanja sjednica, poručivši da njegov rad mora biti javan.

Hajdaš Dončić govorio je na konferenciji za novinare u Antunovcu kod Osijeka, na mjestu gdje bi se trebao graditi Centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, namijenjen Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Između ostalog, poručio je da je otpad pitanje nacionalne sigurnosti.

"I tu je naša poruka jasna, naš politički stav je jasan. Neće više biti 17 ili 18 nadležnosti da ne znamo tko, što, gdje i kako, tko je odgovoran za nešto, je li to općina, inspektorat, ministarstvo, ured za upravljanje državnom imovinom. Sve će to biti pod jednom državnom kapom. I to je ključno", rekao je Hajdaš Dončić.

"Država mora preuzeti odgovornost za cijeli sustav"

Objasnio je da bi država ubuduće kontrolirala gradnju centara za gospodarenje otpadom i preuzela upravljanje cijelim sustavom, bilo kroz državni holding ili neki drugi oblik organizacije. Smatra da bi se tako spriječilo djelovanje ekomafije i onih koji zarađuju na uvozu i izvozu otpada.

"Sprječavaju se različiti stakeholderi ili dionici koji zarađuju dvostruko ili trostruko s uvozom ili čak s izvozom otpada kojeg Hrvatska ne može obraditi. Zato smo tu vrlo jasni i zato smo i izabrali prvo politiku gospodarenja otpadom jer u Hrvatskoj je otpad pitanje nacionalne sigurnosti", navodi.

Hajdaš Dončić upozorio je i da je gradnja centara za gospodarenje otpadom prepuštena županijama, gradovima i općinama, koji često nemaju dovoljno kapaciteta za tako velike projekte. Zato smatra da država mora preuzeti odgovornost za cijeli sustav.

Borzan: O centru se govori 25 godina, a još imamo samo praznu poljanu

Potpredsjednica SDP-a i europarlamentarka Biljana Borzan podsjetila je da se o gradnji centra Orlovnjak govori već 25 godina, a na mjestu planirane gradnje i dalje je samo prazna poljana.

"Građani imaju pravo znati kada će dobiti centar za obradu otpada i koliko će on koštati. Sada se pojavio novi problem, a to je nesrazmjer planiranih financijskih sredstava i ponude izvođača. Naravno da se svaki građanin pita hoću li ja platiti tu razliku. To ne znamo. Ne znamo koliko će koštati centar, ne znamo koliko će koštati obrada kada on počne raditi", navela je.

Borzan je pritom pohvalila pretovarne stanice koje već postoje u Osječko-baranjskoj županiji, ali je naglasila da je potreban i centar koji će otpad obrađivati.

"Međutim, mi ovdje zaslužujemo i centar koji će obraditi taj otpad. U ovom dijelu Hrvatske jako dobro znamo što nam znači čista zemlja, čista voda, i ovakvim centrom zaslužujemo najviše ekološke standarde. Vrijeme je da nakon četvrt stoljeća vlada stane pred građane i da točne informacije: koliko novca, kada i koliko će to koštati građane. Građani plaćaju svoje račune, a vrijeme je da vlada konačno za ovaj projekt plati račun pred građanima", poručila je Biljana Borzan.

Hajdaš Dončić o Ustavnom sudu: Oni nisu masoni ni tajno društvo

Hajdaš Dončić osvrnuo se i na sukob na Ustavnom sudu zbog tonskog snimanja sjednica i stručnih sastanaka. Poručio je da rad Ustavnog suda mora biti javan i da njegov predsjednik Frane Staničić treba jasno urediti pravila snimanja kako bi građani mogli vidjeti kako se donose odluke.

"Oni nisu masoni, nisu tajno društvo. Oni su izabrani na isti ili gotovo sličan način kao i političari. Njihov rad mora biti javan", rekao je Hajdaš Dončić. Naglasio je da Staničić, kojeg su saborski zastupnici izabrali dvotrećinskom većinom, ne smije zastupati interese jedne političke stranke. Pritom je istaknuo da je Staničić prijatelj premijera Andreja Plenkovića.

"Njegova je dužnost i zadaća da uredi poslovanje Ustavnog suda. Ono mora biti javno jer i ja, a vjerujte mi, i većina građana želi znati na koji se način odlučuje o ustavnim tužbama", rekao je.

Tu su i slučajevi u kojima je riječ o milijunima eura

Podsjetio je da Ustavni sud odlučuje i o pitanjima koja mogu imati velike financijske posljedice. Kao primjere naveo je sporove županija s državom oko spajanja županijskih bolnica te predmete povezane s pomorskim dobrom. "Tu su i slučajevi u kojima je riječ o milijunima eura. To se ne smije raditi tajno", poručio je.

Smatra da snimanje sjednica treba urediti poslovnikom, uz zaštitu osobnih podataka, te omogućiti novinarima da prisustvuju sjednicama. Pritom se pozvao na Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Kritizirao je i premijera Andreja Plenkovića zbog njegovih izjava o događajima na Ustavnom sudu, ustvrdivši da su premijer i predsjednik Suda "kompletno zamijenili" uloge.

"Predsjednik Ustavnog suda preko svog glasnogovornika, a glasnogovornik mu je Andrej Plenković, plasira kroz medije svoju nesposobnost", ustvrdio je Hajdaš Dončić. Na pitanje novinara o snimanju sjednica ponovio je da traži jasna pravila i javnost rada Ustavnog suda.

"Nemojte se dati zavarati lažnim narativom. Ja tražim da sjednice Ustavnog suda budu javne. To je i vaš interes, i moj interes, interes svih građana Republike Hrvatske", zaključio je.

Zašto je došlo do sukoba na Ustavnom sudu?

Podsjetimo, troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, usprotivilo se snimanju sjednica i stručnih sastanaka bez formalne odluke i jasno utvrđenih pravila.

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić prekjučer je objasnio da je snimanje uvedeno zbog ranijih nesuglasica oko sadržaja zapisnika. Cilj je, tvrdi, omogućiti pouzdanu provjeru onoga što je izgovoreno tijekom rasprava.

Staničić je također ustvrdio da su suci bili obaviješteni o uvođenju snimanja te da je smatrao kako za to postoji njihova suglasnost.