index.hr index.hr

Haaški sud – od priznanja krivnje međunarodne zajednice do sredstva političkog pritiska

16:00, 18. ožujka 2005.
BBC-jev analitičar za jugoistočnu Europu detaljno je analizirao rad Haaškog suda, od vremena kad su ga mnogi percipirali kao svojevrsno priznanje međunarodne zajednice za najkrvaviji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, pa sve do danas, kad ICTY služi kao sredstvo pritiska pojedinih članica UN-a na zemlje Balkana.

Gabriel Portos, BBC-jev analitičar, piše kako je Haaški sud prije 12 godina, kad ga je osnovao UN, u javnosti prepoznat kao svojevrsno priznanje međunarodne zajednice za rat na prostoru bivše Jugoslavije, koji je mogao biti spriječen pravovremenom vojnom intervencijom.

Budući da je UN bio pod velikim pritiskom javnosti zbog krvavih sukoba u BiH, osnivanje Haaškog suda mnogi su ocijenili kao pokušaj pranja nečiste savjesti međunarodne zajednice.
Portos piše kako su cinici tada tvrdili kako nije vjerojatno da će glavni krivci za sukobe ikad biti privedeni pravdi, budući da nijedna članica međunarodne zajednice nije izrazila spremnost da ih uhiti.

Osnivanje Haaškog suda nije nimalo utjecalo na zaustavljanje zločina u BiH – tako je najgori masovni zločin nakon Drugog svjetskog rata – masakr 7,500 muslimana nakon pada Srebrenice, počinjen 1995., davno nakon osnivanja tribunala.
No, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Haaški je sud počeo dobivati kakav – takav smisao, piše BBC-jev analitičar.

U početku, Haaški sud je pravdi uspio privesti samo nižerangirane optuženike, dok su "velike ribe" poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića jednostavno pobjegli uz pomoć svojih brojnih pomagača, a njihova mjesta zauzeli su njihovi bivši suradnici, koji i dan danas pomažu njihovom bijegu.

No, kako su postrojbe NATO-ovih mirovnjaka počeli sve bolje kontrolirati događanja u BiH, došlo je do uhićenja višerangirani optuženika, dok su se neki sami predali.

Portos piše kako je nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bitno poboljšana suradnja Hrvatske s ICTY-em, a kao još važniji događaj ističe mini-revoluciju kojom je s vlasti smijenjen "balkanski krvnik" Slobodan Milošević, koja je omogućila da Milošević, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, ipak završi na optuženičkoj klupi Haaškog suda.

No, početkom dekade, Haaški se tribunal od neperspektivnog eksperimenta međunarodne zajednice postepeno transformirao u instituciju pravde. Haag je mogao izvršavati više funkcija, a prvenstveno privođenje pravdi odgovornih za zločine, neovisno o tome koliko su nekad bili moćni.

Haag je od 2000. praktično demonstrirao da se krivnja pripisuje individualno, a ne kolektivno etničkim skupinama, smatra BBC-jev analitičar.
Ipak, taj princip još uvijek nije prihvaćen u zemljama Balkana, a očekivanje da će rad Haaškog suda pomoći pomirbi nekad zaraćenih naroda još uvijek je najvećim dijelom neispunjeno.

U zadnje vrijeme, kad zemlje s Balkana pokušavaju uključiti u euroatlantske integracije Haaški sud ispunjava još jednu ulogu, konkretno služi kao sredstvo političkog pritiska na zemlje koje ne ispunjavanju uvjete Europske Unije.

Kao primjer se navodi odgoda pristupnih pregovora Hrvatske i EU, za koju je zaslužno isključivo izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, koja je kazala kako Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom.
Iako je Beograd nekoliko koraka iza Hrvatske u procesima euro-integracija, i Srbija bi se lako mogla suočiti sa političkim uvjetima za otvaranje pregovorima, pri čemu će glavnu riječ opet imati Haaški sud.

Iako Haag ne želi da ga u javnosti percipiraju kao političku instituciju, nego kao neovisan sud, BBC-jev analitičar smatra kako Haaški sud, tijelo kojeg je osnovao UN, ne može izbjeći činjenicu da ga neke članice UN-a koriste kao sredstvo političkog pritiska.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara