Guardian piše kako je promjena imena dubrovačke zračne luke zapalila novi etnički spor između Hrvata i Srba, "ovaj put oko loze jednog od najslavnijih sinova drevnog lučkog grada". Tekst nosi naslov: "Turbulencije na Balkanu oko preimenovanja dubrovačke zračne luke". Podsjetimo, Zračna luka Dubrovnik od 2. studenog nosi naziv Zračna luka Ruđer Bošković, u čast astronoma, matematičara i fizičara iz 18. stoljeća.

Talijanima poznat i kao Ruggiero Giuseppe Boscovich, ili engleskim prijevodom njegovog imena Roger Joseph Boscovich, iznio je jedan zakon koji upravlja prirodnim silama, preteču atomske teorije, i dokazao nepostojanje atmosfere na Mjesecu, navodi Guardian.

Podsjećaju kako je Dubrovnik bio poznat kao Ragusa kada se Bošković rodio u samoupravnoj republici 1711. Majka mu je bila Talijanka te je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a zatim i karijeru. Tvrde kako su sada identitet i podrijetlo njegovog oca dovedeni u pitanje, "što još jednom dokazuje da je pripisivanje mjesta ljudima trnovit posao na Balkanu, gdje identitet može biti i promjenjiv i vrlo emotivan". 

Bivši srpski predsjednik: Bošković je Srbin katolik

"Općenito, vjerski izbori i opredjeljenja napravljeni stoljećima unatrag su očvrsnuli u etnički identitet: katolici u Hrvate, pravoslavci u Srbe, a bosanski muslimani u Bošnjake", dodaju. Pišu kako je Nikola Bošković bio dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, u planinama koje se nadvijaju nad Dubrovnik.

Riječ je o selu koje sada pripada Republici Srpskoj. Čelnici tog entiteta željeli su izgraditi zračnu luku u Trebinju, nedaleko od Orahova Dola, i nazvati je po Ruđeru Boškoviću. Pozivaju se na argument da su Nikola Bošković i njegovo pleme bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo.

Guardian citira srpske znanstvenike koji tvrde da je Nikolino obraćenje učinjeno kako bi se mogao oženiti pripadnicom katoličke obitelji u Dubrovniku ili kako bi nastavio svoju karijeru, te stoga nije promijenio suštinski srpski identitet obitelji. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao "Srbina katolika".

Jezikoslovac: Stric mu je bio katolički svećenik

"Kada se razmatra pitanje Boškovićeva etničkog podrijetla, ključno je priznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različita značenja u vrijeme njegovih predaka", govori Danilo Kovač, povjesničar sa Sveučilišta Sapienza u Rimu.

Kovač se osvrnuo i na radove srpskih i crnogorskih znanstvenika koji tvrde da je obitelj u biti bila srpska. "Povijesni zapisi nedvojbeno potvrđuju da je Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu", kazao je. 

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje. "Imenovanje zračne luke je naša stvar i nećemo, naravno, nikoga pitati o tome. Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin", izjavio je, prenosi Slobodna Bosna. 

"Stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković. Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva", rekao je Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do.

Nesuglasice i oko Nikole Tesle

Guardian naglašava kako natezanje oko porijekla poznatih osoba nije ništa novo. Srbija je 2006. beogradsku zračnu luku nazvala po Nikoli Tesli, legendarnom izumitelju i djedu elektrotehnike. Guardian piše da je po nacionalnosti Srbin rođen u selu Smiljan, koje se tada, sredinom 19. stoljeća, nalazilo u vojnoj krajini Austro-Ugarske, na teritoriju današnje Hrvatske.

Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd smatra Teslu svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se premjesti u katedralu. Srbija se snažno bunila kada je Hrvatska stavila lik izumitelja na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi početkom ove godine. 

Narodna banka Srbije priopćila je za agenciju France-Presse da time Zagreb "uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda". U Guardianu su uvjereni da bi Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bio zgrožen tim argumentima. "Jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu. Živjeli svi Jugoslaveni", citiraju navodnu Teslinu izjavu. 

Navode kako u Bosni pitanje Trebinja ima još jednu dimenziju, odnosno srpskih nacionalista i njihovog separatističkog vođe Milorada Dodika da ojačaju autonomiju Republike Srpske. Tvrde kako su projekt do sada blokirali hrvatski i bošnjački članovi zajedničkog Predsjedništva.