Tekst: P.V.
Foto: Bruno Konjević / Cropix

KOMENTATORICA uglednog britanskog Guardiana Heather McRobie opisala je ispriku Ive Josipovića za hrvatske ratne zločine u Bosni i Hercegovini kao "revolucionarnu", ali zatim sa žaljenjem primijetila kako je predsjednik morao uzmaknuti pred nacionalističkim nasrtajima iz redova Vlade.

"Činilo se da Josipovićeva isprika predstavlja konačni odmak od nacionalističkog govora karakterističnog za regiju", piše Guardianova kolumnistica koja je Josipovićev istup opisala kao "potez bez presedana". Podsjeća da je Josipović upravo to i obećavao u kampanji svojim programom Nove pravednosti.

Josipović se povukao pred nacionalističkom retorikom

"Ali dok je predsjednikov govor pozdravljen u Bosni i svijetu, podijeljene reakcije hrvatskih političara prisilile su Josipovića na povlačenje. Istaknuto je tako da je regija i dalje zarobljena između starog i novog političkog izražaja", piše McRobie i posebno ističe reakciju Jadranke Kosor koja je poručila da Hrvatska nikad nije vodila agresorski, već samo obrambeni rat.

"Josipović se nakon toga povukao. Izjavio je da se nije ispričao već samo 'izrazio žaljenje' i tako pokazao delikatnost progresivnih glasova i nastavak moći govora prema kojem je samo jedna strana patila zbog brutalnog raspada Jugoslavije", kaže McRobie, ali naglašava kako to zapravo i nije iznenađujuće.

Naslijeđe je to, tvrdi McRobie, politike koju je Hrvatska naslijedila od Franje Tuđmana. "Mnoge političke figure i danas svoju moć vuku iz retorike ekskluzivizma, nepriznavanja patnji i stradavanja na drugoj strani, jer bi takvo priznanje uništilo logiku njihove moći. Zbog toga se izjave poput ove Josipovićeve moraju osuditi kao nacionalna izdaja", objašnjava komentatorica Guardiana.

U BiH nema individualaca, samo pripadnika konstitutivnog naroda

U nastavku teksta McRobie se dotiče i paralele sa Srbijom "koja također pati od nacionalističke retorike", a posebno se osvrće na život u Bosni i Hercegovini. Država je to, navodi se u tekstu, u kojoj prava individualnih građana ne postoje, već je sve svedeno na kolektiv - bošnjački, srpski ili hrvatski - kojem pojedinac pripada.

Segregacija je prisutna u svim oblicima javnog života, od politike do obrazovanja. "Generacije građana BiH u školama uče da ne smiju misliti za sebe, već isključivo kao dio konstitutivnog naroda kojem pripadaju, a koji nema ništa zajedničko sa svojim susjedima", piše McRobie te ističe kako je Josipovićev govor upravo zbog takve klime u regiji bio pravo osvježenje, a njegovo povlačenje pred starim retorikama pravo razočaranje.