GRENLAND svakog sata gubi gotovo 30 milijuna tona leda zbog klimatskih promjena, pokazala je nova studija, što je 20 % više nego što se dosad smatralo, piše Guardian.

Znanstvenici su zabrinuti da bi nas takav dodatni priljev slatke vode koji se slijeva u sjeverni Atlantik mogao približiti kolapsu oceanskih struja (fenomen Amoc), s nesagledivim posljedicama za čovječanstvo.

Gubitak leda s Grenlanda kao posljedica globalnog zagrijavanja bilježi se već desetljećima. Tehnike koje se do danas koriste, kao što je mjerenje visine i težine ledenog pokrivača, dobre su u određivanju gubitaka leda koji završavaju u oceanu te podižu razinu mora.

U manje od tri desetljeća izgubljeno više od trilijun tona leda

Međutim, te tehnike ne mogu utvrditi povlačenje ledenjaka ispod razine mora u uskim fjordovima oko otoka. U navedenoj su studiji znanstvenici analizirali satelitske fotografije kako bi odredili krajnji položaj brojnih grenlandskih ledenjaka svakog mjeseca od 1985. do 2022. Fotografije su pokazale značajno povlačenje ledenjaka koje je u promatranom razdoblju iznosilo više od trilijun tona izgubljenog leda.

Najnovije informacije iz studije koja uspoređuje sva ostala mjerenja grenlandskog leda otkrile su da je 221 milijarda tona leda izgubljena svake godine od 2003. Ako se tome pridoda još 43 milijarde tona protekle godine, računica kaže da Grenland gubi u prosjeku oko 30 milijuna tona leda na sat. 

“Postoji određena zabrinutost da bi bilo koji mali izvor slatke vode mogao poslužiti kao 'točka preokreta' koja bi mogla izazvati sveobuhvatni kolaps Amoca, narušavajući globalne vremenske obrasce, ekosustave i globalnu sigurnost hrane. Ipak, slatka voda iz povlačenja ledenjaka Grenlanda trenutačno nije uključena u oceanografske modele, što znači da bi stvarne posljedice mogle biti još veće", objavili su autori studije.