PLINSKA platforma Ivana D, koja je prije nekoliko dana nestala, pronađena je na dnu mora.

>> Objavljeni novi detalji o pronalasku nestale plinske platforme

Na misteriozni nestanak plinske platforme reagirali su iz Greenpeacea. Snažno apeliraju na INA-u i vladu da odgovor na ovaj incident prilagode ozbiljnosti situacije. 

"Potpuno je neshvatljivo i skandalozno da kompanija poput INA-e, koja se pokušava prikazati odgovornom i pouzdanom, izgubi plinsku platformu na moru i da je trebalo čak pet dana da se istu locira. Ovaj incident ozbiljno narušava kredibilitet te kompanije u provođenju ionako opasnih radnji eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana te zorno prikazuje postojanje ozbiljnih sigurnosnih prijetnji pri korištenju infrastrukture za fosilna goriva", izjavio je Zoran Tomić, direktor Greenpeacea u Hrvatskoj.

"Zar se zaista treba dogoditi havarija epskih razmjera da shvatimo što nam znači Jadransko more?"

Iz globalne okolišne organizacije dodaju da nije ponuđen nedvosmislen dokaz da je zatvaranje bušotine i uspjelo, ili možda metan, iznimno snažan staklenički plin, iz nje i dalje nekontrolirano istječe te odlazi u atmosferu i tako dodatno raspiruje klimatsku krizu. Greenpeace stoga traži od INA-e i nadležnih državnih tijela da hitno ispitaju istjecanje stakleničkih plinova, kako iz ove bušotine tako i iz svih drugih bušotina na Jadranu. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da je ispuštanje metana pri eksploataciji fosilnih goriva na moru znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.

"Ne tako davno, dobivali smo uvjeravanja INA-e, nadležnog ministarstva i agencije da eksploatacija nafte i plina na Jadranu ne predstavlja prijetnju za morski ekosustav jer se pritom navodno primjenjuju najviši ekološki i tehnološki standardi. Da je u pitanju bila naftna platforma, kakve se predviđaju u aktualnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH, moguća ekološka i gospodarska šteta bila bi nesaglediva. Zar se zaista treba dogoditi havarija epskih razmjera da konačno shvatimo što nam stvarno znači Jadransko more i turizam?" dodaje Tomić.

Ne postoji jamstvo da će automatsko zatvaranje bušotine opet biti uspješno

Iz Greenpeacea dodaju da. čak i ako je automatsko zatvaranje bušotine ovaj put bilo uspješno, nema jamstva da će i drugi put uspjeti kada budemo opet imali ovakvu situaciju. Olujni vjetar i valovi golemu su čeličnu konstrukciju jednostavno odlomili i potopili. Klimatske promjene uzrokovane upravo fosilnim gorivima poput nafte i plina čine ekstremne vremenske uvjete sve češćima i razornijima.

"Ovaj incident još je jedan u nizu primjera, da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije i da više ne možemo i ne smijemo računati s fosilnim gorivima. Ne samo što njihovo izgaranje zagađuje okoliš, a klimatsku krizu gura prema točci nakon koje nema povratka, nego i infrastruktura za njihovu eksploataciju i transport uništava naše ekosustave, čak i onda kada je sve tobože u redu. A da nije u redu, vidjeli smo i sada", zaključuje Tomić.