GRČKA vlada najavila je dva nova rješenja u pokušaju obuzdavanja jedne od najgorih stambenih kriza u Europi. Uvođenjem socijalnog najma i socijalnih stanova nastoji se ublažiti pritisak na tržište nekretnina, no mnogi sumnjaju da će te mjere biti dovoljne za rješavanje duboko ukorijenjenih problema, piše Euronews.

Vladin plan: Socijalni najam i stanovi

Ministrica socijalne kohezije i obitelji, Domna Michailidou, opisala je ove mjere kao "složen alat" koji zahtijeva suradnju više aktera. Projekti socijalnog stanovanja temeljit će se na mobilizaciji dugo zanemarene javne imovine, poput neiskorištenog državnog zemljišta.

U suradnji s Ministarstvom obrane, za nove stambene inicijative iskoristit će se neaktivne vojne lokacije. Već su odabrana tri bivša vojna kampa u Ateni, Solunu i Patrasu. Cilj prve faze programa je izgradnja između 1.500 i 1.700 stambenih jedinica namijenjenih kućanstvima sa srednjim prihodima.

"Naš cilj je da vrlo brzo imamo povećan stambeni fond, točno tamo gdje je to potrebno, u srcu urbanih centara u Ateni, Solunu i Patrasu", izjavila je Michailidou.

Druga mjera, socijalni najam, podrazumijeva partnerstvo javnog i privatnog sektora s ciljem preuređenja postojećih, napuštenih zgrada. Prema tom modelu, privatni investitor bi preuzeo obnovu zgrada u javnom vlasništvu, a zauzvrat bi državi prepustio najmanje 30% novoizgrađenih domova.

Ministrica je pojasnila: "Povećavamo stambeni fond, koristimo stagnirajuću javnu imovinu i stvaramo novo socijalno stanovanje tamo gdje postoji potreba."

Izazovi i sumnje na tržištu

Unatoč optimizmu Vlade, sudionici na tržištu nekretnina upozoravaju da će ove mjere, iako već primijenjene u drugim europskim zemljama, biti teško provesti u Grčkoj. Jedan od glavnih problema je složen vlasnički status mnogih javnih nekretnina, čije rješavanje može trajati mjesecima, pa čak i godinama.

Dodatni problem predstavljaju iznimno dugotrajni postupci za dobivanje dozvola za nove stambene projekte. Zbog toga stručnjaci s tržišta pozivaju na "ubrzane" procedure, slične onima koje su bile na snazi tijekom priprema za Olimpijske igre.

Koliko je duboka grčka stambena kriza?

Nedavna studija grčke platforme za nekretnine Prosperty otkriva ozbiljne probleme ponude i potražnje na tržištu. Većina dostupnih nekretnina je stara, izgrađena 1960-ih i 1970-ih, a tek svaka deseta je renovirana. Trenutno je na prodaju oko 131.000 nekretnina, a za najam 45.000, no mnoge ostaju prazne i do dvije godine zbog nesrazmjera između cijene i kvalitete.

Prosječna tražena cijena nekretnine doseže 300.000 eura, odnosno oko 2.500 eura po četvornom metru. Novogradnje su uglavnom rezervirane za kupce visoke platežne moći, s cijenama koje za luksuzne opcije često premašuju 6.000 eura po četvornom metru. Istovremeno, stopa vlasništva nad nekretninama pala je za 12%, a mladi i obitelji sve teže dolaze do vlastitog doma zbog visokih predujmova za hipotekarne kredite.

Rješenja postoje, ali zahtijevaju transparentnost

Studija platforme Prosperty predlaže niz rješenja, uključujući programe najma s opcijom kupnje uz državnu potporu te proširenje vladine inicijative "Moj dom" za stambene kredite za mlade. Također se poziva na dodatna državna jamstva i ciljane porezne olakšice.

Među ostalim mjerama ističu se progresivni porez na prazne stanove u kritičnim zonama, prenamjena poslovnih prostora u stambene jedinice te stvaranje jedinstvene baze podataka o nekretninama (MLS). Cilj potonje mjere je stati na kraj netransparentnosti u oglasima i suzbiti nerealno visoke cijene.

"Transparentnost je ključna za popravak tržišta", naglasio je Antonios Markopoulos iz Prospertyja, napominjući da bez jasnih podataka nitko ne može imati potpunu sliku o stvarnoj dostupnosti nekretnina. Zaključak studije je jasan: rješavanje krize zahtijeva ne samo novu gradnju, već i inovativne alate, veću transparentnost te politike koje potiču vlasništvo i olakšavaju pristup kreditima.