UOČI nadolazeće sezone grijanja opet se aktualiziralo pitanje učinkovitosti razdjelnika topline. Razdjelnici su opet popularni jer, čini se, ostaju jedini legitiman oblik uštede energije i racionalizacije troškova grijanja uslijed najavljenog poskupljenja energenata.

Također, proteklih dana mediji su izvijestili o slučajevima iz nekih zagrebačkih naselja u kojima su građani dobili obavijest o obvezi zamjene razdjelnika budući da je prošlo 10 godina od njihove ugradnje.

Razdjelnici su regulirani Zakonom o tržištu toplinske energije za čiju se provedbu brine resorno Ministarstvo gospodarstva.

Spomenuti zakon važan je za građane u člancima 33. i 50. st. 2.

"U tim člancima propisana je obveza svih vlasnika samostalnih uporabnih cjelina u zgradi ugraditi uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije odnosne razdjelnike. Također, isti zakon propisuje i kazne od 1.500 do oko 6.000 eura za krajnje vlasnike koji tako ne postupe", ističe Julijan Šalić, direktor tvrtke Brunata, jedne od najstarijih i najprestižnijih europskih tvrtki za mjerenje energije, a koja dugi niz godina posluje i u Hrvatskoj.

Drugim riječima, objašnjava Šalić, to znači da su svi vlasnici stanova s grijanjem iz toplane dužni ugraditi i razdjelnike.

Energetski institut Hrvoje Požar je još 2017. u opsežnoj studiji isplativosti na uzorku od 10 gradova znanstveno dokazao da razdjelnici mogu uštedjeti čak i do 35 posto energije, a iz čega proizlazi i njihov dvojaki smisao. Prvi je smisao ušteda energije, a drugi racionalizacija troška.

Dio javnosti proteklih godina bio je kritički raspoložen prema razdjelnicima tvrdeći da nemaju previše smisla. Ipak, u više od 10 godina u cijeloj Hrvatskoj od razdjelnika je odustalo tek nekoliko zgrada koje su se odlučile vratiti na stari sustav obračuna - prema kvadratima stana i korektivnom koeficijentu 2.

"Taj podatak snažno dokazuje da su se razdjelnici pokazali dobrima i funkcionalnima jer su ljudi naprosto osjetili njihove benefite. Mislim da najveći problem leži u percepciji iz koje se izrodila teza da računi prestaju stizati jednom kad se ugradi razdjelnik. Naravno da to nije istina. Istina je da računi mogu biti dosta jeftiniji. No, uvijek kažem da razdjelnici dobivaju potpuni smisao onda kad svi zajedno stremimo održivom stanovanju. Tu mislim na fasade, stolariju, obnovljive izvore energije i sl", dodaje Šalić.

Iz Brunate kažu kako jedan razdjelnik s PDV-om košta oko 25 eura.

"To je zbilja prihvatljiva cijena s obzirom na to da korisnik zauzvrat dobiva uređaj koji mu u stvarnom vremenu očitava stvarnu potrošnju. Pojednostavljeno, upravo s razdjelnikom vlasnik stana može plaćati račun koji je ekvivalentan njegovoj potrošnji koju može pratiti u našoj aplikaciji, te pritom uštedjeti energiju ali i novac koji je osjetan na mjesečnoj razini", tvrdi Šalić.

Slikovito je dao i sljedeći primjer:

"Uzmite za primjer da živite u zgradi ili stanu bez razdjelnika. Ako vi, primjerice, ne boravite u svom stanu tijekom zimskih mjeseci vama će računi za grijanje uredno stizati bez obzira što radijatore niste palili. Isto tako, uvijek isti računi stizat će i vama koji racionalno koristi radijatore, palite ih po potrebi i susjedu koji ima odvrnute radijatore na najjače cijeli dan i pritom otvoren prozor usred zime. Zašto bi netko plaćao tuđe nesavjesno korištenje toplinske energije, pogotovo u trenutku općeg poskupljenja energenata?", upitao se Šalić.

Osvrnuo se i na zamjenu razdjelnika nakon proteka od 10 godina.

"Obveza zamjene razdjelnika nakon proteka od 10 godina proizlazi iz ugovornog odnosa distributera razdjelnika i krajnjih korisnika. Naime, to je ujedno i rok trajanja baterije unutar razdjelnika i istu nije moguće zamijeniti bez zamjene cijelog razdjelnika. Razdjelnik je potrošna stvar koja radi temeljem sustava kakvog ima i većina druge tehničke opreme. Čak i da je bateriju moguće samostalno zamijeniti građani moraju znati da bi zamjena baterije za razdjelnik koštala isto koliko i zamjena samog razdjelnika. Tako da zamjena cijelog razdjelnika nije nikakav skriveni trošak nego naprosto činjenica i ne radi se ni o kakvom udaru na građane. Taj trošak se može isplatiti kroz uštede na računima već u jednoj sezoni grijanja", pojasnio je Šalić.

Na kraju se osvrnuo i na provedbu Zakona o tržištu toplinske energije i sankcijama koje zakon propisuje.

"Brunata je najveća danska tvrtka specijalizirana za mjerenje potrošnje energije koja u Hrvatskoj ima više od 100 tisuća korisnika, a od čega 60 tisuća korisnika s ugrađenim razdjelnicima. Do sada smo imali većinom pozitivna iskustva s korisnicima i svake godine uoči početka sezone grijanja dobivamo niz novih upita. Što se pak tiče provedbe zakona i sankcija, to je pitanje za nadležno ministarstvo. Ono što smo mi kao odgovorna kompanija s moralne strane dužni učiniti jest provoditi transparentnu komunikaciju s građanima i davati potpune i objektivne informacije", zaključak je prvog čovjeka Brunate.