POSTOJI zemljište oduzeto za vrijeme komunističke vlasti. Postoje vlasnici tog zemljišta koji traže njegov povrat. Postoji sudska odredba koja zabranjuje gradnju na tom zemljištu. Postoji i Grad Split, koji unatoč toj mjeri u dubioznom procesu ide graditi parkiralište. Ovo su svi sastojci jedne klasične priče hrvatskog poigravanja sa zakonom.

1973. je komunistička vlast oduzela Željki Bulovan, te njenoj sad pokojnoj braći Ivi i Stanku Ružiću zemljište, za koje su oni nakon pada jugoslavenskog režima tražili povrat. Proces povrata zemljišta, koji uključuje i donošenje odluke o tome hoće li se to zemljište vraćati u naturi ili hoće li za njega biti isplaćena naknada, još uvijek je u tijeku. 2003. Općinski sud u Splitu donio je privremenu mjeru zabrane raspolaganja nekretninama na zemljištu. Ta privremena mjera unesena je i u vlasnički list.

Komunalna služba gradi unatoč privremenoj mjeri zabrane

Ipak, u svibnju ove godine Služba za izgradnju i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture grada Splita, koja je pod ingerencijom Komunalne službe grada Splita, raspisala je natječaj, odabrala izvođača radova i krenula s pripremnim radovima na zemljištu u splitskoj Ulici kroz Smrdečac. Vlasnici, šokirani činjenicom da je Grad krenuo u izgradnju na njihovom zemljištu, tri puta su uspjeli odgovoriti izvršitelja radova od početka rada. No, koliko dugo će im to još uspijevati?

Željka Bulovan kontaktirala je Službu za izgradnju i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture grada Splita, čiji joj je pročelnik Anto Krželj odgovorio kako radovi na zemljištu nisu raspolaganje zemljištem, nego uređenje i asfaltiranje postojećeg parkirališta. U pravnom kontekstu, takvi radovi nazivaju se privođenjem namjeni. Grad ne smatra da pri asfaltiranju postojećeg divljeg parkirališta postupa suprotno sudskoj odluci. Ronald Rejo, ravnatelj Komunalne službe grada Splita, rekao nam je kako Grad "ni u kom slučaju nema namjeru gaziti privremenu zabranu".

Dubiozna tumačenja

"Ja sam razgovarao s pravnicima i objašnjeno mi je da privremena mjera zabrane podrazumijeva zabranu otuđenja, ili zabranu stavljanja hipoteke. Mi samo želimo urediti već postojeće divlje parkiralište, želimo ga asfaltirati zbog održavanja, a ne da svaki put kad padne kiša moramo sanirati to zemljište.", rekao je Rejo u vezi asfaltiranja parkiralište u Ulici kroz Smrdečac.

No, to tumačenje je u najmanju ruku dubiozno. Općinski sud je 2003. donio privremenu mjeru raspolaganja upravo na temelju vještačenja kojim je utvrđeno kako predmetno zemljište predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni, što je u skladu s člancima 17 i 74 Zakona o naknadi za  imovinu oduzetu za jugoslavenske komunističke vladavine. Upravo je svrha takve privremene mjere, kakva postoji u zakonu, sprečavanje situacije u kojoj se na zemljištu u postupku povratka izvode radovi zbog kojih bi se kasnije mogla tražiti naknada. No, Grad Split službeno ustraje na tome da je uređivanje parkirališta zakonski opravdano.

"Svatko tko je vidio zemljište o kojem se radi zna da nema šanse da se to zemljište vrati u naturi. Tamo naime već postoji stambeni objekt. Što će onda biti ako se vrati, hoće li tim ljudima biti zapriječen dolazak u zgradu?", rekao je Rejo, dodavši kako ostvarivanje projekta uređivanja parkirališta "ovisi o okolnostima".

U oči upada činjenica da se radi o građevinskom zemljištu koje već preko 30 godina stoji neizgrađeno, te na kojemu, kako je zabilježio Općinski sud u Splitu, "ne postoji izgrađeni objekt i na kojima nisu izvedeni znatniji radovi u smislu pripremnih radova za izgradnju". Ukratko, radi se o zemljištu koje je već preko 30 godina divlje, a na kojemu Grad odjednom kreće u građevinske radove dubioznog karaktera.

Mogući motivi i pitanje odgovornosti

Postoji jedno rješenje koje ide u prilog Gradu, a to je Djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kojim se odbija zahtjev za povratom zemljišta u naturi, budući da bi takav povrat narušio cjelovitost naselja Smrdečac. No, na tu odluku su se Upravi za građansko pravo Ministarstva pravosuđa žalili i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, i Fond za Privatizaciju, kao i sami prijašnji vlasnici zemljišta. Ministarstvo pravosuđa poništilo je djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitu. Čak i to rješenje navodi kako se kod zemljišta o kojem je ovdje tema radi o neizgrađenom mjesečevom zemljištu.

Ukratko, iz svega navedenog jasno je da je postupanje Grada na vrlo klimavim nogama. "Sasvim je nevažno preuzimam li ja odgovornost ili ne. Postoje propisi i ukoliko se pokaže da sam ih prekršio, odgovornost će pasti na mene", rekao je Rejo kad smo ga upitali tko će biti odgovoran ukoliko nadležne institucije odluče da je Grad krenuo u izgradnju projekta koji će lako moguće propasti. Naime, ukoliko grad nastavi sa svojim planom gradnje parkirališta, postoji vrlo dobra šansa da će oko 200 tisuća kuna potrebnih za gradnju, kao i eventualna naknada koju će morati isplatiti vlasnicima, jednostavno propasti, i to na teret poreznih obveznika.

Treba napomenuti da je jedna od kuća pored koje se namjerava uređivati parkiralište u vlasništvu Jurice Jurišića, člana Gradskog poglavarstva Splita zaduženog za financije. Tek malo dalje od Smrdečca prije nekoliko godina Jurišiću je vraćeno zemljište na kojemu je poslije sagrađen prodajni centar "Lidl". Kad govorimo o parkiralištu u Ulici kroz Smrdečac, nije zgorega prisjetiti se kako cijena nekretnine raste kad je pored nje uređeno, a ne divlje parkiralište, te da su uskoro novi lokalni izbori, na kojima se možda promijeni gradska vlast. Također, kad govorimo o određivanju odgovornosti, valja spomenuti i kako je državna odvjetnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Inka Jurišić, supruga Jurice Jurišića. 

"Mi smo podnijeli prijavu Uskoku, Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu i Državnom odvjetništvu u Zagrebu. Podnijeli smo i prijavu Općinskom sudu u Splitu, koji je i donio privremenu zabranu, tražeći da se Grad Split novčano kazni. Nalazimo se u bizarnoj situaciji u kojoj nas ne štiti zakonska mjera koja bi nas trebala štititi. Jedino što tražimo je da se prema nama postupi u skladu sa zakonom, a ne mimo njega", rekla nam je razočarana Željka Bulovan.

Jovan Dragišić