ZA TJEDAN dana počinje nova školska godina, među njima i 30-ak tisuća prvašića.

HRT je ispitao koliko prvašića ponavlja prvi razred.

Naime, u školama vrijedi pravilo da se razred ponavlja s tri zaključene negativne ocjene.

Od 2014. do 2022. razred je ponavljao 891 prvašić. Njih gotovo 100 svake godine.

"Odmah im ubijemo motivaciju"

"Meni je ta brojka iznenađenje, jer prvi razred je jedna odgojna priča gdje se djeca prilagođavaju samoj školi tako da mi nije jasno zašto takva velika brojka", rekao je Mišo Basić, učitelj OŠ Dr. Ivan Merz, Zagreb. "Odmah nekako ubijemo motivaciju tom djetetu i smatram da svako dijete treba dobiti priliku makar za taj 1. razred", dodao je.

"Ne slažem se da učenici 1. razreda ponavljaju razred jer je to jedno osjetljivo razdoblje za učenike. Nama učenici dolaze s različitom psihoemocionalnom zrelošću", istaknula je Nada Šimić, ravnateljica OŠ Trnjanska, Zagreb.

"Ponavljanje se pokazalo ispravnim"

Oni koji su u svojoj školi imali takve slučajeve za to imaju opravdanje.

"Imali smo problem i s nedolaskom u školu i sa socijalizacijom unutar razrednih odjela. Naše stručne službe, učitelji daju sve od sebe da se stvari poprave, ali nekad nije moguće izvući maksimum od djeteta", rekao je Danijel Domišljanović, ravnatelj OŠ Đurđevac.

Ravnateljica iz Kalinovca pak kaže da su imali slučaj prvašića ponavljača koji nije bio nikako pripremljen za prvi razred.

"I to se pokazalo ispravno rješenje, jer je dijete ponovno u 1. razredu naučilo čitati, računati i pisati i bilo je pripremljenije za nastavak školovanja", rekla je Mirjana Bazijanac, ravnateljica OŠ Ivan Lacković Croata, Kalinovac.

HRT piše i kako je zanimljivo da prema službenim podacima, najbolje ocjene imaju učenici na kraju 8. razreda, ali da je od 2014. do 2022. prvi razred srednje škole ponavljalo 8 tisuća učenika. Što se dogodilo s peticama?

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.