index.hr index.hr

Gospodarstvo na kraju 2003., stopa rasta BDP-a 5 posto, inozemni dug 22 milijarde dolara

12:41, 21. prosinca 2003.
STABILAN makroekonomski okvir s jačanjem gospodarskih aktivnosti, niskom stopom inflacije, smanjenjem evidentirane nezaposlenosti, te očekivanom godišnjom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) većom od 5 posto, ali uz istodobno visoko povećanje inozemne zaduženosti na razinu od 74 posto BDP-a, neka su od osnovnih obilježja gospodarske slike Hrvatske na kraju 2003.

Po najnovijim bi procjenama vrijednost vanjskog duga na kraju 2003. mogla dosegnuti i 22 milijarde dolara.

Ukupni hrvatski inozemni dug, po zadnjim podacima središnje banke, krajem listopada već je premašio iznos od 20,8 milijardi američkih dolara, što u odnosu na kraj prošle godine predstavlja povećanje za 35,4 posto ili za 5,4 milijarde USD, pri čemu je oko 30 posto tog prirasta duga posljedica tečajnih razlika.

Upravo je pitanje inozemnog duga izazivalo brojne, polemične rasprave, no bez obzira na moguće razlike u pojedinim ocjenama o stupnju zaduženosti u svakom slučaju treba ozbiljno primiti upozorenja da bi dugoročnije zadržavanje takvoga trenda teško moglo proći bez posljedica i za ukupnu makroekonomsku stabilnost.

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da u ukupnom porastu vanjskog duga od 5,4 milijarde dolara udio neto transakcija iznosi 3,8 milijardi ili 70 posto, a ostatak se odnosi na međuvalutarne promjene (smanjenja tečaja dolara u odnosu na euro).

Najveći doprinos porastu ukupnog inozemnog duga u prvih deset mjeseci ove godine odnosi se na sektor banaka, koje su dug po neto transakcijama povećale za 1,3 milijarde dolara (odnosno za 1,8 milijardi dolara računajući s međuvalutarnim promjenama). Slijedi država sa neto povećanjem za 1,1 milijardu (nominalno za 1,66 milijardi dolara). Povećanje duga poduzeća po osnovi neto transakcija iznosi pak 1 milijardu (odnosno nominalno 1,3 milijarde).

U ukupnom vanjskom dugu udio države iznosi 38,5 posto (8 milijardi USD), pri čemu valja reći da je udio države smanjen u odnosu na kraj prošle godine kada je iznosio 41,3 posto. Udio banaka istodobno je povećan sa 26,1 na 28 posto (5,8 milijardi USD), ostalih sektora (poduzeća) iznosi 25,5 posto (ili 5,3 milijarde), a izravnih ulaganja 8 posto (1,6 milijardi USD).

Što se pak tiče ovogodišnjeg deficita tekućeg računa platne bilance vidljivo je poboljšanje u odnosu na lani, ponajprije zbog visokih prihoda od turističke sezone (u trećem tromjesečju porasli su za 71,3 posto), pa se sada očekuje da će u ovoj godini taj deficit iznositi 5,6 posto BDP-a.

Neto prihodi od turizma, koji u prvih deset mjeseci bilježi povećanje broja turističkih dolazaka za 7 posto (na 8,6 milijuna), a broja noćenja za 4 posto (na 46 milijuna) ipak nisu dovoljni za pokrivanje deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom koji se sve više produbljuje.

Tako je hrvatski vanjskotrgovinski deficit za prvih deset mjeseci ove godine dostigao iznos od 6,3 milijarde dolara, te je za 1,2 milijarde USD premašio vrijednost izvoza.

Hrvatski robni izvoz, po podacima statistike, u tom je razdoblju iznosio 5,13 milijardi dolara, što je za 27,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porast izvoza izraženog u kunama (zbog smanjenja tečaja dolara za oko 15 posto) iznosi znatno nižih 8,3 posto. Uvoz roba je istodobno bio vrijedan 11,5 milijardi dolara, ili 30,9 posto više (u kunama rast od 11,5 posto). Pokrivenost uvoza izvozom potonula je na vrlo niskih 44,5 posto.

Najznačajniji generator dinamičnijih gospodarskih kretanja je pojačana investicijska aktivnost koja se najvećim dijelom zasniva na pojačanoj aktivnosti u građevinarstvu, u prvom redu cestogradnji, a dijelom i u stanogradnji, dok se rast osobne potrošnje polako smanjuje.

Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do rujna 2003. veći su za 23,8 posto. Industrijska proizvodnja pak u razdoblju od siječnja do studenoga ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine zabilježila je rast od 4,3 posto, uz postupno usporavanje.

Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini iznosila svega 1,9 posto.

Određena se pozitivna kretanja bilježe i kod evidentirane nezaposlenosti, premda i tu ima različitih ocjena. No, podaci pokazuju da je na kraju studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 317 tisuća nezaposlenih, što je za 52,7 tisuća osoba ili za 14,3 posto manje nego u istom mjesecu lani.

Zaposleni u pravnim osobama pak za rujan su imali prosječnu neto plaću u iznosu od 3.899 kuna, što je nominalno za 6,1 posto (ili za 226 kuna) više nego za isti prošlogodišnji mjesec, dok je realno povećanje iznosilo 2,9 posto.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara