OVE GODINE su epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije zabilježili dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa. Od posljedica bolesti umrla je jedna zaražena osoba. Riječ je o virusu koji prenose krpelji.

U Hrvatskoj godišnje u prosjeku ima 25 zaraza ovim virusom, ali glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević misli da su aktualne brojke, s obzirom na to da se virus širi od proljeća do jeseni, znak upozorenja svima koji borave u prirodi, osobito u Gorskom kotaru, piše Novi list. Gorski kotar i područje iznad rijeke Save smatraju se prirodnim žarištem ove zaraze.

"Područje Gorskog kotara u našoj je županiji prirodno žarište ovog virusa. U proteklih 15 godina imali smo sporadične slučajeve zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, no unatrag nekoliko godina takvi se slučajevi javljaju redovito u sezoni prijenosa virusa koja traje od proljeća do jeseni. Po tom pitanju rekordna je bila 2019. godina kada smo u PGŽ-u zabilježili deset slučajeva zaraze ovim virusom", rekao je dr. Rončević za Novi list.

Zaraženi mogu postati invalidi

Pretpostavlja se da je dvoje zaraženih u ovoj godini ugrizao krpelj u Gorskom kotaru. Rončević upozorava da inkubacija ovog virusa traje od jednog do dva tjedna pa se često događa da se zaraženi više ni ne sjećaju da su bili na mjestu koje se smatra žarištem širenja srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa.

"Bolest je u početku nespecifična te prema svojim simptomima može imitirati niz drugih bolesti, a među njima i covid-19. Upravo iz tog razloga, zaražene osobe simptome često zanemaruju i ako se ne dogodi druga faza bolesti, koja nastupa četiri do šest dana nakon pojave prvih simptoma, ova je bolest blaga i često neprepoznata. Međutim, druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome meningitisa i upale samog moždanog tkiva.

Karakteriziraju je različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po preboljenju, a njezin ishod nekad je i smrtonosan. U zaštiti od ove bolesti vrijede opće preventivne mjere tijekom boravka na livadama i šumskim područjima, a to je duga odjeća, primjena repelenata i obavezno pregledavanje tijela nakon boravka u prirodi. Naime, što se ugriz krpelja ranije otkrije, to je manje vjerojatnost da će doći do prijenosa virusa slinom krpelja", objasnio je Rončević.

Žarište u Gorskom kotaru

Gorski kotar je tek nedavno postao žarište prijenosa ovog virusa, a kako objašnjava Rončević, krpelji koji prenose virus šire se preko divljači. Kaže da se smatra da su na područje Gorskog kotara došli preko Kupe iz Slovenije. Slovenija, Mađarska i Austrija poznate su kao žarišta.

"Da je Gorski kotar postao žarište, dokazala su i istraživanja seroprevalencije kod životinja koja su jasno pokazala da su bile izložene ovom virusu. No, osim preko divljači, ovaj se virus prenosi i transovarijalno, dakle iz roditeljskih krpelja prelazi na nove generacije krpelja na nekom području. To pogoduje tome da se virus zadrži na određenom području te da je prenose i nove generacije krpelja", kaže Rončević.

Lijek ne postoji, ali postoji cjepivo

Krpeljni meningoencefalitis liječi se simptomatski jer nema specifičnog lijeka. Epidemiolog Rončević procjenjuje da je broj zaraženih ovim virusom u Hrvatskoj godišnje daleko veći od 25 slučajeva. 

"Srećom, zasad nema naznaka da se žarište ove bolesti proširilo i na primorski dio naše županije, a također ovu bolest valja razlikovati od lajm borelioze koju također prenose krpelji, no njezin je uzročnik bakterijski i karakterizira je izrazita upalna reakcija na mjestu ugriza. Također, nju možemo liječiti primjenom antibiotske terapije. Kod krpeljnog meningoencefalitisa nema vidljivog širenja upale na koži, niti konkretnog lijeka, no u oba slučaju, ako se primijeti ugriz krpelja, svakako se treba obratiti liječniku", kaže Rončević za Novi list.

Postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje se provodi u tri doze. Druga doza se daje mjesec dana nakon prve, a treća od devet do 12 mjeseci nakon druge. Svakih pet godina je potrebno docjepljivanje jednom dozom kako bi se održala razina zaštite.

Cijepljenje se preporučuje ljudima koji profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi. Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa nije besplatno.