CRNA Gora će 2024. upisati kao godinu u kojoj je od Europske unije dobila pozitivno izvješće o ispunjavanju dijela kriterija za prijem, čime je napravila veliki korak ka punopravnom članstvu, ali i godinu u kojoj je djelovanjem prosrpske desnice narušila odnose s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.

Nakon 11 godina pregovora s EU dobre vijesti stigle su krajem lipnja na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore u Bruxellesu, kada je usvojen Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) te je zemlja izašla iz višegodišnjeg zastoja u pregovorima.

Pozitivnim je ocijenjeno ono što je Crna Gora napravila u području vladavine prava, procesuiranja ratnih zločina, borbe protiv korupcije, procesuiranja napada na novinare, slobode medija i borbe protiv organiziranog kriminala.

Zemlja je zacrtala za cilj da do kraja 2028. postane punopravna članica EU. 

No usporedno s dobivanjem IBAR-a, Crna Gora je sama sebe "saplela" narušivši odnose s Hrvatskom, susjedom i članicom EU. 

Zahlađenje odnosa, rezolucija i non-paper

"Zahlađenje" odnosa Crne Gore i Hrvatske počelo je prošle zime, nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom posjeta Crnoj Gori otkazao susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog njegovih stajališta o brodu Jadranu i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru.

Krapović je prethodno rekao da Hrvatska nema pravo tražiti Jadran i da Crna Gora nije spremna pregovarati o vlasništvu. Za ploču je rekao da je postavljena na pogrešan način, da natpis ne odgovara činjenicama i da treba biti zamijenjena drugom, s adekvatnim tekstom. 

Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthausen. To je bila politička reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju je u UN-u u svibnju podržala i crnogorska vlada.

Rezoluciju o Jasenovcu predložili su čelnik prosrpske i proruske desnice i prvi čovjek crnogorskog parlamenta Andrija Mandić i njegov koalicijski partner Milan Knežević, a podržali su je i zastupnici Pokreta Europa sad, premijera Milojka Spajića.

Mandić i Knežević, nekadašnji čelnici desnog Demokratskog fronta, dio su nove vladajuće većine, otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, imaju bliske odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, podržavaju politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina te se zalažu za poništavanje priznanja neovisnosti Kosova.

Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručila da žali što je Crna Gora odlučila zanemariti njezine pozive da "ne politizira žrtve Jasenovca" i upozorila da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU. 

Potom je u lipnju Zagreb predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića proglasio nepoželjnima zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s RH" i "zloupotrebljavanja RH u unutarnje političke svrhe".

Sredinom studenog Hrvatska je Crnoj Gori uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) u kojem je ispostavila zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.  

List Vijesti naveo je da u dokumentu stoji da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom Jadran, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru, koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg bivši logoraši tvrde da je bio čuvar u logoru Morinj.

I BiH uputila prosvjednu notu 

I Bosna i Hercegovina je tijekom 2024. uputila prosvjednu notu crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova, a povod je dao ponovno prosrpski čelnik crnogorske skupštine Andrija Mandić.

On je u veljači dočekao predsjednika entiteta Republike Srpske Milorada Dodika, i to samo nekoliko dana nakon što se Dodik sreo s ruskim predsjednikom Putinom.  

Dodik je tada u Podgorici rekao da je "srpski svet" fenomenalna ideja pa je i njegov posjet Crnoj Gori doživljen više kao potpora ideji "srpskog sveta", nego kao posjet dužnosnika susjedne zemlje.     

Dodika su tada ispred zgrade crnogorskog parlamenta dočekali i prosvjednici s porukama: "Mandiću i Dodiku moramo reći NE! Da je vječna Crna Gora. Da je vječna BiH" i "Putinovi poklisari nisu dobrodošli".

Mandić je tada bio jedini crnogorski dužnosnik koji je se u Podgorici sreo s Dodikom, a prilikom susreta nije bila istaknuta zastava BiH već samo entiteta Republike Srpske, zbog čega je službeno Sarajevo uputilo Crnoj Gori prosvjednu notu.

Predsjednik najveći kritičar vlade 

Nekadašnji stranački drugovi, osnivači i čelnici vladajućeg Pokreta Europa sad, predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, politički su se službeno razišli u veljači, a Milatović se postavio kao najveći kritičar Spajićeve vlade. 

Kulminacija se dogodila kada je Milatović napustio sve stranačke funkcije u dotadašnjem zajedničkom Pokretu Europa sad, i sa sobom poveo nekoliko zastupnika u parlamentu crnogorskog glavnog grada, zahvaljujući čijim glasovima je srušena vlast u Podgorici. 

Izvanredni izbori u u Podgorici održani su krajem rujna, a na njima je Jakov Milatović nastupio s bivšim premijerom Dritanom Abazovićem, dok je Spajić bio u političkom partnerstvu s Demokratskom Crnom Gorom aktualnog potpredsjednika vlade Alekse Bečića. 

S obje strane "sijevale" su žestoke uvrede, a na kraju je od svega profitirala Demokratska partija socijalista (DPS) bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, čija je lista u Podgorici osvojila najviše glasova, ali nedovoljno da sama formira vlast.

Zbog toga je politička situacija u glavnom gradu, u kojem se nalazi trećina biračkog tijela, u pat-poziciji. Milatović i Spajić odbijaju međusobno razgovarati, nitko od njih ne želi pregovarati s DPS-om pa se Podgorici spremaju novi izbori početkom 2025. 

Rast plaća i mirovina

Spajićevo obećanje tijekom parlamentarnih izbora bilo je da će minimalna mirovina u Crnoj Gori porasti na 450 eura, a prosječna plaća na tisuću eura. Njegova vlada obećanje najstarijoj crnogorskoj populaciji ispunila je u veljači. 

Plaće svim zaposlenima u Crnoj Gori povećane su na u prosjeku 944 eura u studenome, a novac je radnicima "preliven" iz poreza koji su poslodavci bili obavezni uplatiti državi u mirovinski fond. 

Minimalna plaća u Crnoj Gori porasla je s dosadašnjih 450 eura na 600 eura.