Foto: Hina

POVLAČENJE  sredstva iz EU fondova što se tiče znanosti je jako, jako dobro, pohvalio se u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu znanosti Matko Glunčić, odgovarajući na opasku Gordana Marasa (SDP) da se fondovi EU-a povlače vrlo sporo. Podsjetimo, Matko Glunčić prije godinu i pol krivnju za loše rezultate hrvatskih učenika na PISA istraživanju svalio je na nacionalne manjine i djecu s posebnim potrebama koji uopće nisu ni bili uključeni u istraživanje.

"Provjerio sam informacije naknadno i vidio sam da u PISA istraživanju nisu uključene nacionalne manjine ni djeca s posebnim potrebama, što je meni žao...", rekao je Glunčić tada opravdavajući se priznavši da zapravo nema pojma ne samo o materiji za koju je zadužen, već i da u medijima iznosi informacije koje su neprovjerene i netočne.

Danas je govorio u saboru

Što se tiče Operativnog programa konkurentnost i kohezija, jedinice koja se tiče Ministarstva znanosti, povučenost je jako velika, rekao je Glunčić u raspravi o izmjenama pet zakona iz područja intelektualnog vlasništva: o patentu, o žigu, o industrijskom dizajnu, o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda.

Iako vrlo specijalizirana, rasprava o tim zakonima nije prošla bez refleksija na aktualne političke i gospodarske teme. Žaleći da malo izdvajamo za inovacije, da ne stimuliramo društveno korisne inovacije, Maras je ustvrdio kako smo vrlo inovativni kad se nađe prilika brzo zaraditi novce, kao u slučaju Agrokora, „gdje iz Škegrinog inkubatora Martina Dalić i Ante Ramljak brzo smisle zakon koji omogući nekolicini tvrtki da zarađuju 250 tisuća kuna tjedno“.

To je isto inovativnost koju, na žalost, posjeduju neki u HDZ-u, no nije ono što nam treba, rekao je Maras nadajući se da će premijer Andrej Plenković sankcionirati tu inovativnost Dalić i Ramljaka.

Priči o inovativnosti HSS-ov Davor Vlaović dodaje primjer Janafa koji je, kaže, na javnom pozivu za izgradnju spremnika za plin posao povjerio IT tvrtki i tvrtki koja radi staklene fasade, dok Đuro Đaković koji je to godinama radio nije mogao proći na natječaju.

Ta je IT firma, tvrdi Maras, povezana s ministrom u hrvatskoj vladi, a registrirala se za održavanje dronova ili čak aviona.

Saborski klubovi podržali su predložene izmjene spomenutih zakona, nadajući se da će one olakšati i ubrzati postupak zaštite intelektualnog vlasništva, u što uvjerava državni tajnik Glunčić.

Predloženim izmjenama, na odluke Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) više se neće moći izjaviti  žalba, već pokrenuti upravni spor. U tom smislu, predlaže se ukidanje instituta žalbe i prestanak rada žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva kao sadašnjeg neovisnog drugostupanjskog tijela koje odlučuje o žalbama na odluke Zavoda. Kao pravni lijek na te odluke propisuje se upravna tužba Upravnom sudu u Zagrebu i njeno rješavanje po hitnom postupku.

Propisivanjem nadležnosti samo jednog Upravnog suda nastoji se osigurati ekonomična i učinkovita specijalizacija sudaca po specifičnim i složenim predmetima iz područja patenata, veća pravna sigurnost i učinkovitost u postupku zaštite industrijskog vlasništva, ističe Glunčić.

Ukidanje žalbenih vijeća pozdravlja Anka Mrak Taritaš (Glas). Onaj tko je radio s njima zna da ona ne funkcioniraju, da nema dovoljno stručnjaka koje možete angažirati, da vijeća koštaju, rijetko se sastaju, čudno odlučuju. Dobro da se odlučilo za jedan sud, da se ustanovi jednaka pravna praksa, kaže Mrak Taritaš čije mišljenje dijeli i HDZ-ova Vesna Bedeković.

Ivan Pernar (ŽZ) ustvrdio je kako bi u Hrvatskoj trebalo patentirati kako nedužnom čovjeku uzeti milijun kuna, spominjući pritom slučaj zamjenika urednika jednog dnevnog lista kojeg je, tvrdi, „blokirao kriminalac za milijun kuna za tekst koji nije napisao“. On mora otplatiti milijun kuna, neće nikad izaći iz duga i bit će blokiran do smrti.