KLUB sedam najvećih ekonomija na svijetu, G7, u subotu je na sastanku u Londonu podržao američki prijedlog prema kojem bi multinacionalne korporacije širom svijeta ubuduće plaćale stopu poreza na dobit od najmanje 15%.

Uz to, te tvrtke će ubuduće, prema ovom dogovoru, plaćati porez u svim zemljama u kojima ostvaruju promet, odnosno prihode, a ne kao dosad, tamo gdje imaju svoje formalno sjedište - zbog čega su mnoge od njih oportunistički prebacile svoja sjedišta u zemlje s nižim poreznim stopama, poput Irske, Švicarske ili Luksemburga, koji je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, privukao više od 3 bilijuna dolara stranih investicija na ovaj način.

Ako ova globalna porezna reforma, koju su ministri financija država članica G7 nazvali "dogovorom stoljeća", bude realizirana, stavka o plaćanju poreza tamo gdje se ostvaruju prihodi odnosit će se samo na "profitnu maržu veću od 10% za najveće i najprofitabilnije multinacionalne tvrtke".

SAD procjenjuje da će ova stavka obuhvaćati stotinjak najvećih svjetskih korporacija, dok bi stavka o minimalnom globalnom porezu na dobit obuhvatila mnogo veći broj - oko 8 tisuća multinacionalnih korporacija. 

Kraj 30-godišnje utrke prema dnu u porezima za korporacije

Ovom povijesnom poreznom reformom bi se zaustavila "30-godišnja utrka prema dnu" raznih zemalja u privlačenju velikih korporacija sve nižim poreznim stopama, kako ju je opisala američka ministrica financija Janet Yellen. G7 se sada nada postići širi dogovor sljedeći mjesec na skupu ministara financija kluba G20. Tek kada, odnosno ako, G20 ratificira ovaj porezni pakt, on će stupiti na snagu, ali očekuje se da će se to dogoditi.

>>Postignut je dogovor stoljeća o globalnom oporezivanju. Što to znači?

Međutim, ekonomski analitičari su upozorili da bi pravilo o minimalnoj profitnoj marži od 10% moglo značiti da će se Amazon izvući od plaćanja minimalne stope poreza jer ova golema američka korporacija - jedna od najvećih na svijetu - za internetsku prodaju redovito bilježi manji profit od 10%.

Iako Amazon ima tržišnu vrijednost od 1.6 bilijuna dolara i prihode od 386 milijardi dolara u 2020., njegova profitna marža prošle godine iznosila je samo 6.3%. Tvrtka Jeffa Bezosa, koji je inače najbogatija osoba na svijetu, a idući mjesec se povlači s mjesta direktora tvrtke, većinu svoje povijesti bilježila je gubitke ili vrlo niske stope dobiti, prvenstveno zbog svoje strategije intenzivnog reinvestiranja dobiti. Profitabilniji dijelovi tvrtke, odnosno podružnica Amazon Web Services, prema podacima nevladine Zaklade za pravedne poreze, u 2020. ostvarili su dobit od čak 30%.

A kako javlja list Financial Times, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja će koordinirati daljnje pregovore o globalnom porezu, istražuje mogućnost uvođenja posebne mjere kojom bi se Amazon Web Services tretirao zasebno, pa bi ipak morao plaćati više poreza u velikim europskim državama.

Hoće li Amazon biti obuhvaćen poreznim dogovorom?

"Na temelju priopćenja Amazon nije obuhvaćen (reformom). Ako postoji još jedan sloj detalja koji sugerira da će Amazon biti obuhvaćen, to je sjajno, ali još se nije pojavio", komentirao je za Guardian Paul Monaghan, izvršni direktor Zaklade za pravedne poreze koja akreditira tvrtke koje ne izbjegavaju porez.

Ipak, američka ministrica financija Janet Yellen, jedna od predvodnica ove reforme - SAD je, inače, tražio minimalnu globalnu stopu poreza na dobit od 21% - tvrdi da će reforma obuhvaćati i Amazon i Facebook. 

"Uključivat će velike profitabilne tvrtke i one će se, vjerujem, kvalificirati po gotovo bilo kojoj definiciji", odgovorila je Yellen na pitanje novinara o Amazonu i Facebooku.

Ovo pitanje, ipak, ilustrira do koje mjere su detalji povijesne porezne reforme još uvijek neotkriveni odnosno neutvrđeni. A pregovori o njima mogli bi potrajati. Također, budući da će u sklopu dogovora zemlje poput Francuske i Velike Britanije ukinuti postojeće poreze na digitalne usluge za internetske gigante, postoji sumnja da bi te korporacije na kraju mogle plaćati manje ukupnog poreza. 

Amazon, uostalom, nije jedini gigant iz takozvane Silicijske doline koji bi se mogao izvući iz poreznog plana jer bilježi gubitke ili dobit manju od 10%. U tu kategoriju spadaju i Tesla, Uber, Twitter i Snap (vlasnik platforme SnapChat), među ostalima, piše Financial Times.

Najveća korist SAD-u, ozbiljan udarac Irskoj, Luksemburgu, Cipru...

A najveći dio novih poreznih prihoda od povećanog minimalnog poreza na dobit ići će SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i sličnim razvijenim ekonijama, smatraju analitičari. Siromašne zemlje, u kojima multinacionalne korporacije imaju proizvodnju ili posluju, također bi mogle profitirati, ali ne toliko koliko bi htjele i koliko zagovornici pravednijeg poreznog sustava smatraju da bi trebale. 

Prema jednoj studiji iz 2018. godine, čak 40% inozemnih profita multinacionalnih korporacija bilo je umjetno prebačeno u zemlje s niskim porezima, piše britanski časopis Economist, bilo preseljenjem sjedišta ili intelektualnog vlasništva i druge imovine. A OECD je 2015. procijenio da korporacije takvim poreznim makinacijama izbjegnu platiti od 100 do 240 milijardi dolara, odnosno 4-10% ukupnih globalnih prihoda od poreza na korporacije. Taj je trend rezultirao nevjerojatno zamršenim računovodstvenim operacijama koje vjerojatno ne razumiju ni direktori i vlasnici korporacija koje ih izvode.

OECD sad procjenjuje da će globalna porezna reforma donijeti 50-80 milijardi dolara dodatnih poreznih prihoda. 

S druge strane, takve zemlje će ova reforma pogoditi. Najbolji primjer su Cipar i Irska, čija je stopa poreza na dobit od 12.5% gotovo dvostruko manja od europskog prosjeka. Usporedbe radi, u Austriji je ta stopa 25%, a u Francuskoj 32%. Švicarska također ima poreznu stopu malo nižu od dogovorene - 14.9%, u prosjeku, jer varira od kantona do kantona.

Hrvatska, zanimljivo, ima još nižu stopu poreza na dobit od 10%. Luksemburg, Nizozemska, Hong Kong i Singapur također će osjetiti posljedice, no ni približno koliko prave porezne oaze poput Britanskih Djevičanskih otoka ili Kajmanskog otočja.

Irska bi mogla izgubiti 2 milijarde eura prihoda godišnje

Irska je u posljednjih dvadesetak godina privukla veliki broj korporacija i, zahvaljujući tome, ostvarila impresivan ekonomski procvat. A s ovom poreznom reformom mogla bi izgubiti čak 2 milijarde eura godišnje, odnosno petinu svojih korporativnih poreznih prihoda, upozorio je irski ministar financija Paschal Donohoe.

"Hrvatska zasigurno nije jedna od zemalja koje trenutno mogu podnijeti dodatnu poreznu presiju. Dobar dio poduzeća ionako trenutno ne ostvaruje nikakvu dobit - upravo suprotno, većina njih se bori za preživljavanje - pa bi bilo kakve izmjene u sustavu oporezivanja koje ne idu u smjeru poreznog rasterećenja zasigurno dodatno ugrozile poslovanje i uvelike narušile konkurentnost domaćih tvrtki koje ionako imaju višu razinu poreznog opterećenja od zemalja u našem okruženju", upozorila  je u ranijem komentaru za Index na ovu temu glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca dr. sc. Iva Tomić. 

>>Amerika želi uvesti globalni porez. Ekonomistica: Hrvatska to ne može podnijeti

Analitičari također smatraju da bi neke korporacije mogle preustrojiti svoje poslovanje tako da im formalna stopa profita ostane ispod 10% ako pravila ne budu čvršće definirana. 

„Ako OECD ne može osigurati da Amazon bude obuhvaćen, ne samo da time neće udovoljiti zahtjevu javnosti za pravednošću već će ponuditi i nacrt za druge velike multinacionalne banke kako da izbjegnu ovaj element reforme", upozorio je Alex Cobham, izvršni direktor Porezne pravosudne mreže.

135 zemalja je već pristalo surađivati na implementaciji Inkluzivnog okvira OECD-a kojim se želi suzbiti globalna utaja poreza, kao i „jaz i neusklađenosti u poreznim pravilima pomoću kojih se umjetno preusmjerava dobit u mjesta s niskim porezom ili bez poreza, gdje ima malo ili nimalo ekonomskih aktivnost “. Ovaj se okvir, očito, nadopunjuje s poreznim paktom kluba G7.

Facebook i Amazon pozdravljaju poreznu reformu

Američki tehnološki divovi u međuvremenu su i sami pozitivno reagirali na dogovor koji je G7 postigao, iako je upitno koliko je ta reakcija iskrena 

„Vjerujemo da će postupak koji vodi OECD i koji stvara multilateralno rješenje pomoći u postizanju stabilnosti međunarodnog poreznog sustava. Sporazum G7 označava dobrodošao korak naprijed u nastojanju da se postigne taj cilj. Nadamo se kako će se rasprave nastaviti razvijati sa širim savezom G20 i Inkluzivnim okvirom", komentirao je glasnogovornik Amazona.

Nick Clegg, potpredsjednik Facebooka za globalne poslove i bivši britanski potpredsjednik vlade, pozdravio je dogovor i rekao da Facebook "već dugo poziva na reformu globalnih poreznih pravila", a da je ovaj sporazum "značajan prvi korak prema sigurnosti za tvrtke i jačanju povjerenja javnosti u globalni porezni sustav".

"Želimo da postupak međunarodne porezne reforme uspije i razumijemo da bi to moglo značiti da Facebook plaća veći porez, i to na različitim mjestima", dodao je Clegg u objavi na Twitteru.

Glasnogovornik Googlea rekao je za britanski Sky News da je tvrtka snažno podržala inicijativu te da se nada "uravnoteženom i trajnom" sporazumu. Apple pak nije odgovorio na upit o ovoj temi.

"Veliki korak naprijed uz velika pitanja"

Tech-giganti već su dugo na meti kritika jer plaćaju prilično malo poreza s obzirom na svoju veličinu i ekonomski značaj - ali i s obzirom na osobno bogatstvo Bezosa, Facebookovog osnivača Marka Zuckerberga, Teslinog Elona Muska, Googleovog Larryja Pagea i Sergeya Brina te Microsoftovog Billa Gatesa, koji su među najbogatijim ljudima na svijetu. 

Amazon i druge tvrtke proziva se za izbjegavanje poreza prebacivanjem prihoda i dobit kroz porezne oaze ili zemlje s niskim porezom. Amazon je bio posebno zloglasan po tom pitanju, pa tako 2018. nije platio ni jedan dolar poreza na dobit, barem na saveznoj razini, u SAD-u, iako je te godine zabilježio više od 11 milijuna dolara dobiti. To je, međutim, dosad bilo potpuno legalno - među ostalim, zahvaljujući golemom paketu poreznih rezova za korporacije koji je 2017. donio bivši američki predsjednik Donald Trump. 

George Dibb, čelnik Centra za ekonomsku pravdu pri londonskom Institutu za istraživanje javnih politika, komentirao je za CNBC da je ovaj dogovor "veliki korak naprijed", ali  da još uvijek postoje "velika pitanja" oko minimalne razine poreza.

"Željeli bismo vidjeti nešto puno bliže 25%", rekao je, ali i dodao da je dobro što je u tekstu dogovora minimalna porezna stopa definirana kao "najmanje 15%", što ostavlja prostor za eventualni dogovor o njenom povećanju.

U svakom slučaju, ovo je zaista "loša vijest za porezne oaze širom svijeta", kako je to sročio njemački ministar financija Olaf Scholz. Ako se plan ne izjalovi putem, naravno.