WEF je o najvećim prijetnjama čovječanstvu pitao 760 stručnjaka iz područja ekonomije, vlasti, međunarodnih institucija, nevladinih organizacija i akademskog svijeta, koji dolaze iz svih dijelova svijeta, iako ih je 65 posto iz Europe i Sjeverne Amerike. Izradu izvještaja su potpomogli Sveučilišta iz Oxforda, Singapura i Pennsylvanije, a strateški partneri u realizaciji ovog projekta su bili Zurich Insurance Group i Marsh & McLennan Companies.

 

 

Na početku Global Risk Reporta za 2018. se ističe kako su prijeko potrebne ''reforme tržišnog kapitalizma koje bi dovele do ponovne izgradnje solidarnosti između država i u njima'', te da se ''problemi sistemskih izazova ubrzavaju i pojačavaju''. Ističe se da su globalni sistemi upravljanja, ali i obični građani, izloženi prevelikom pritisku brzih promjena te da bi to moglo izazvati ne polagano propadanje društava, nego nešto mnogo akutnije - kolaps koji se ne može izbjeći i koji bi stvorio posve novu i nepoželjnu situaciju. Dodatan je problem što se ne nazire konsenzus vodećih svjetskih sila poput SAD-a, Kine, Europske unije i drugih oko toga kako bi se trebalo odgovoriti na sve veće prijetnje globalnom političkom i ekonomskom poretku.

 

WEF-ov izvještaj rizike svrstava u dvije osnovne kategorije, po vjerojatnosti i po učinku. 

 

Svjetski se stručnjaci najviše u kategoriji vjerojatnosti plaše posljedica klimatskih promjena, odnosno ''ekstremnih vremenskih događaja'' poput poplava, uragana i sličnih pojava koje bi se mogle intenzivirati do nivoa kolapsa pojedinih, pa i najrazvijenijih društava svijeta. Na drugom mjestu su po učinku slične prirodne katastrofe, dakle još jedna posljedica klimatskih promjena, koje, nota bene, predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova administracija dovode u pitanje i/ili poriču.

 

 

Na treće mjesto u kategoriji vjerojatnosti prijetnje stručnjaci svrstavaju cyber napade, čime se reflektira koliko je internet postao ključan u današnjem funkcioniranju svijeta. Na četvrtom mjestu je još jedna prijetnja povezana s digitalnim svijetom u kojem živimo, a to je masovna krađa podataka i prevara, dok je na petom opet nešto povezano s klimom - neuspjeh čovječanstva da se nosi s klimatskim promjenama ili da postigne njihovo zaustavljanje. Zanimljivo, velike migracije stanovništva su tek na šestom mjestu, iako ova tema u zapadnoj javnosti izaziva mnogo više strasti pa i političkih potresa nego klimatske promjene kao očito veća ugroza, dok su na sedmom mjestu katastrofalni događaji za okoliš koje je izazvao čovjek, poput izljeva nafte i različitih načina zagađenja koji uništavaju bioraznolikost Zemlje.

 

Na osmom mjestu su teroristički napadi, na devetom je ilegalna trgovina, a na desetom raznoliki tržišni mjehuri.

 

S druge strane, kada je riječ o učinku negativnih događaja, na prvom mjestu je korištenje oružja masovnog uništenja, što je prijetnja koja se također intenzivirala dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću i zbog njegove višemjesečne svađe sa Sjevernom Korejom. Na drugom mjestu po učinku je prijetnja koja je na prvom u kategoriji vjerojatnosti - ekstremni vremenski događaji, a u obje kategorije ima još dosta preklapanja. Po učinku su veliki rizici i nedostaci hrane i vode, te potencijalan kolaps cijelog ekosistema.

Najveća prijetnja Europi je nezaposlenost

 

Kada je riječ o ekonomiji, Global Risk Report upozorava da oporavak koji je u tijekom nakon svjetske financijske krize iz 2007. i 2008. zapravo skriva rizike ''dugotrajno postojećih problema i novih prijetnji'', među kojima se spominje i sve veća akumulacija duga u Kini, što je značajna novost. Kao rizik za ekonomiju navode se i ''uspon nacionalističkih i populističkih političara'' te ''pritisci protekcionizma''.

Što se tiče Europe, pet najvećih rizika u ovoj godini su širenje nezaposlenosti, propast funkcioniranja nacionalnih vlada, fiskalne krize, propast financijskih mehanizama (poput onih koje bi članice eurozone trebali spasiti od potencijalnog bankrota), te cyber napadi raznih vrsta. Prijetnja masovne nezaposlenosti je uz to navedena kao i najveći rizik za globalnu ekonomiju i poslovanje u 2018., jer proizvodi duboku društvenu nestabilnost.

 

 

Tmurnu viziju čovječanstva u 2018. godini osnažuje i podatak da od 760 posto ispitanih stručnjaka njih čak 93 posto očekuje zaoštravanje konfrontacija između velikih ekonomskih i političkih sila svijeta, dok ih 80 posto smatra da se pojačava i prijetnja rata između velikih sila. 

 

Povrh svega navedenog, WEF-ov izvještaj nudi i deset scenarija za instantnu globalnu katastrofu koje naziva ''future shocks'', a koji se zasad ne čine vjerojatnima, ali ih treba uzeti u obzir kao moguće. Među njima su potpuno urušavanje demokratskog poretka u nekoj od velikih demokracija Zapada, a pod naletom nacionalističkog populizma, pa smrt slobodne trgovine koja bi se moglo dogoditi nakon slijeda trgovinskih ratova među državama, te vođenje rata bez ikakvih pravila i pobjeda ''identitetske geopolitike'', koja podrazumijeva isticanja nacionalnog identiteta kao ključne odrednice političkog odlučivanja.

 

U svakom slučaju, čini se da je ovo jedan od najmračnijih Global Risk Reporta koje WEF redovito objavljuje proteklih 13 godina. Činjenica da vodeći svjetski stručnjaci prepoznaju mnogo više golemih rizika nego rješenja za njih svjedoči da živimo u eri velikih transformacija koje se možda neće moći opisati kao napredak. 

 

Možda je ipak najvažnije naglasiti kako izvještaj WEF-a ističe da je današnji globalizirani svijet toliko međupovezan da bi samo jedna katastrofa mogla domino-principom dovesti do potpunog kolapsa društvenog poretka. Jednostavnije rečeno, danas skoro sve može izazvati kraj svijeta kakav poznajemo.