VEDRAN Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, govorio je za HRT o ekonomskoj situaciji, inflaciji i mogućnosti snižavanja kamatnih stopa.

Rekao je da članovi Upravnog vijeća žele biti sigurni da će se inflacija pravovremeno spustiti na ciljanu razinu, odnosno na 2 posto.

"Vidimo vrlo jasne dezinflacijske procese, spuštanje stopa inflacije, međutim inflacija je još uvijek postojana u segmentu usluga. Ona se praktički ne smanjuje i to je vezano uz još uvijek vrlo snažan rast plaća. Vidimo da plaće snažno rastu kod nas, ali nismo mi nekakva iznimka. I u drugim članicama europodručja plaće snažno rastu i to gura na više, odnosno drži na jednoj stabilnoj povišenoj razini inflaciju usluga", kaže.

"Turistička sezona je faktor rizika za inflaciju"

"Rekao bih da članovi Upravnog vijeća žele vidjeti da se rast plaća postupno usporava, da profiti poduzeća koji su u 2022. značajno pridonijeli rastu inflacije također apsorbiraju dio toga rasta troškova rada i da se onda ukupna inflacija približava ciljanoj razini", tvrdi.

Na pitanje je li turistička sezona faktor rizika za inflaciju rekao je da je.

"Tekuća inflacija, ako gledamo promjenu cijene u zadnjih šest mjeseci, u zadnja tri mjeseca u odnosu na prethodna tri, pa to onda podignemo na godišnju razinu, ona je ispod 1%. Znači, rast cijena je vrlo prigušen trenutno. Mi vidimo da su cijene narasle u odnosu na one prije dvije-tri godine, ali one trenutno ne rastu snažno.

Ovih 4.8% je uglavnom posljedica onoga što se dogodilo prošlo ljeto. Znači, kada su cijene rasle puno snažnije nego što je to sezonski uobičajeno. Znači, jedna jako dobra turistička sezona sigurno nosi nekakav rizik. To je rizik za inflaciju. Mi očekujemo spuštanje prosječne stope na nekih 3.5% u ovoj godini, ali ona bi se mogla do ljeta, do jeseni spustiti na 3%, čak i ispod toga", rekao je.

"Kamate na kredite će lagano porasti"

Osvrnuo se i na to kako će se snižavanje kamatnih stopa reflektirati na kamate na kredite.

"U Hrvatskoj kamatne stope nisu znatno porasle na postojeće kredite ni kada su se ključne kamatne stope podizale. Kod NRS-a (nacionalna referentna stopa, op. a.) je to jasno, NRS se nije dizao praktički do nedavno. A kod Euribora su te kamatne stope bile na razini zakonskog ograničenja. Tako da, kad se počnu ključne kamatne stope spuštati, Euribor je već počeo reagirati, 600-mjesečni Euribor je danas niži nego što je bio prije 2-3 mjeseca. Međutim, neće doći do smanjenja kamatnih stopa na postojeće kredite, one će lagano porasti i za one kredite vezane za NRS i za one vezane uz Euribor, zato što bi one bile puno veće da nema tog zakonskog ograničenja.

To je vrlo blagi porast, prema svemu onome što vidimo, taj rast NRS-a nije snažan, zato što naši građani vrlo sporo oročavaju, prenose sredstva sa svojih transakcijskih računa s depozita na tekućim računima na oročenje i onda to usporava rast NRS-a. I sve manje i manje su skloni nositi svoje sredstva u one banke koje nude najviše kamatne stope", kaže.

Na pitanje hoće li Hrvatska ikada doći u situaciju da će kamate na stambene kredite biti oko 1.5%, Šošić je rekao kako je vrlo lako moguće da ni one zemlje u kojima su kamatne stope bile tako niske neće ponovo doći u takvu situaciju.