VRIJEME je novih izbora pa političari i njihove stranke ulažu dosta truda i novca da bi zadržali staro ili zadobili novo povjerenje građana. Po dobivenoj ocjeni povjerenja političke su stranke danas, ali i ranije, uvjerljivo najlošije ocijenjene - prosječna ocjena je samo 2,4.

Istraživanje GfK imalo je za cilj pokazati kakvo je povjerenje građana u neke bitne "institucije" u Hrvatskoj. Ispitanici su zamoljeni da daju svoje ocjene povjerenja na skali od 1 do 7 (gdje 1 znači "uopće nemam povjerenja", a 7 "imam puno povjerenja"). Rangirani odgovori, i usporedba s ranijim rezultatima istraživanja ,izgledaju ovako:

Rezultati istraživanja su pokazali kako građani Hrvatske imaju nisko povjerenje u institucije vlastite države jer se puno ocjena, u prosjeku, kreću na negativnoj strani skale tj. na vrijednostima koje ukazuju na niže povjerenje.

Izuzetak su vojska, crkva i ljudi s kojima se najviše druže - jedino njima se ukazuje razina povjerenja s ocjenom malo iznad 4. Međutim i prema tim institucijama građani imaju dozu opreza jer, kao što se može uočiti, riječ je o srednjoj ocjeni koja ukazuje ni na odveć nisko povjerenje, ali ni na visoko.

Tako je na primjer crkva već duže vremena stabilna s ocjenom 4,2. Najviše ocjene dobiva kod osoba s niskim obrazovanjem (5,4), kod žena, te osoba preko 65 godina starosti (4,5), zatim u Slavoniji (5,0), u Sjevernoj Hrvatskoj (4,6), a najniže kod visoko obrazovanih (3,8) ili u Istri s Primorjem (2,8).

Vojska kontinuirano malo raste, najvišu ocjenu ima u Slavoniji (4,6), a najnižu kod osoba s visokim obrazovanjem (3,7).

S druge strane, najniže povjerenje ispitanici iskazuju upravo prema političkim strankama, te čak 37 posto ispitanika ocjenjuje da uopće nema povjerenja u stranke, odnosno daje ocjenu 1. Kod građana između 35 i 44 godine takva negativna ocjena se penje na preko 42 posto, a nešto veća (43 do 45 posto građana daje jedinicu) je i u svim regijama osim Zagreba s okolicom i u Sjevernoj Hrvatskoj gdje "samo" oko 28 posto ispitanika daje jedinicu.

Situacija se nije bitno promijenila u odnosu na 2000. godinu, odnosno povjerenje u većini promatranih institucija se nije niti bitno smanjilo niti značajno povećalo.

Mali izuzetak je ipak predsjednik Republike kojem sada nešto manje ispitanika iskazuje povjerenje, a slično je i s predsjednikom Vlade, samo na nižoj razini prosječne ocjene. Kod obojice ocjena pada s rastom obrazovanja ispitanika. Policija i gospodarstvenici polako ali sigurno dobivaju povoljnije ocjene.

Napomena: Dobiveni podaci su rezultat istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina. Anketiranje je provedeno u lipnju 2007. godine.