POSLJEDICE gašenja jedine rafinerije nafte u Srbiji mogle bi se osjećati godinama jer će ugroziti tisuće radnih mjesta i državni proračun, a zemlju izložiti daljnjim sankcijama, rekli su analitičari za AFP.

Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) ne može primati sirovu naftu od 9. listopada nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv većinskih vlasnika tvrtke iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Washington traži potpun izlazak ruskih dioničara iz kompanije, no pregovori o potencijalnoj prodaji su se otegnuli, zbog čega je tvrtka morala zatvoriti rafineriju u utorak. "Bilo kakva redukcija njezinih aktivnosti imat će značajan učinak na ukupnu gospodarsku aktivnost", rekao je profesor ekonomije i bivši guverner središnje banke Dejan Šoškić za AFP.

"Zatvaranje rafinerije moglo bi smanjiti gospodarski razvoj za idućih nekoliko godina", upozorio je.

MOL pristao povećati isporuke

Gubitak rafinerije, koja je zadovoljavala 80 posto srbijanskih potreba za gorivom, značio bi i ogromno povećanje uvoza kako bi se nadomjestio manjak. Mađarska energetska tvrtka MOL je prošlog mjeseca pristala povećati količinu isporuke nafte u Srbiju, no stručnjaci su upozorili da je oslanjanje na uvoz goriva dugoročno skupo i nepraktično rješenje.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će tvrtka imati pristup platnim sustavima u zemlji barem do kraja tjedna kako bi isplatila plaće i nagodila se s dobavljačima. Što će biti nakon tog razdoblja, Vučić nije pojašnjavao.

No, kazao je da bi poslovanje s tvrtkom protiv koje su uvedene sankcije moglo dovesti do "potpunog uništenja financijskog sustava Srbije" ako bi Washington također uveo sankcije protiv središnje banke. Šoškić je ustvrdio da bi to banku stavilo na "crnu listu" i da bi to "značilo kraj normalnih poslovnih uvjeta" u zemlji.

Također, dovelo bi do zamrzavanja državnih sredstava u inozemstvu i izopćenja iz globalnih tržišta, što bi uvelike ograničilo funkcioniranje banke. NIS i njegove podružnice su u državnu blagajnu donijele preko dvije milijarde eura prošle godine, prema godišnjem izvješću tvrtke, što je gotovo 12 posto državnog proračuna.

Lukoilova licenca istječe za devet dana

Osim rafinerije nafte, tvrtka posjeduje oko petinu benzinskih postaja, a opisuje se i jednim od najvećih poslodavaca s preko 13.500 zaposlenika. Gašenje rafinerije vjerojatno će dovesti do gubitka radnih mjesta, rekao je Šoškić, dok će gubitak pristupa srbijanskom platnom sustavu značiti da tvrtka neće moći slobodno primati ili slati novac.

"To bi pak značilo da će se njihove benzinske postaje također morati zatvoriti", upozorio je energetski stručnjak Željko Marković.

Osim NIS-a, ruska tvrtka Lukoil koja je također pod američkim sankcijama, ima nešto više od 100 benzinskih postaja u Srbiji. Njezina licenca za poslovanje istječe 13. prosinca i nema naznaka da će biti obnovljena.

Marković je naveo da bi te dvije situacije mogle dovesti do zatvaranja gotovo trećine svih benzinskih postaja u zemlji. Vučić je u više navrata rekao da će državne zalihe potrajati mjesecima te da potrošači neće osjetiti nestašice.

Mogućnost da Srbija kupi tvrtku

Ruski vlasnici imaju 56-postotni udio u NIS-u, Srbija posjeduje gotovo 30 posto, a ostatak se odnosi na male dioničare. Vučić je kao rok za prodaju odredio sredinu siječnja, pri čemu su uključeni ponuđači iz Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

No, propadnu li pregovori, predsjednik je najavio da će država kupiti tvrtku te da će za to namijeniti 1,4 milijarde eura iz proračuna. Beograd je 2008. većinski udio u NIS-u prodao ruskoj energetskoj tvrtki Gazprom za 400 milijuna eura.

U međuvremenu, vlada pregovara s Moskvom o novom ugovoru za kupovinu ruskog plina, koji zadovoljava 90 posto srbijanskih potreba. "Ako do petka ne postignemo ugovor, počet ćemo pregovore o plinu s drugom strankom od ponedjeljka", upozorio je Vučić.