SADI GADAFI, sin pokojnog libijskog diktatora Moamera Gadafija, koji je svrgnut i ubijen u ustanku 2011., pušten je iz zatvora, potvrdio je izvor iz ministarstva pravosuđa AFP-u.

"Sadi Moamer Gadafi pušten je iz zatvora prema sudskoj presudi od prije nekoliko godina", rekao je izvor, ali nije otkrio je li Sadi još uvijek u zemlji. Neki medijski napisi sugerirali su da je Gadafi već poletio za Tursku. Drugi izvor, koji radi u uredu tužitelja, potvrdio je AFP-u da je Gadafi oslobođen.

"Glavni tužitelj je prije nekoliko mjeseci zatražio izvršenje odluke koja se odnosi na Sadija Gadafija čim se ispune svi potrebni uvjeti", rekao je izvor. Gadafi je mogao ostati ili otići, dodao je izvor.

Bio je profesionalni nogometaš

Sadi je živio raskošno kao playboy za vrijeme očeve diktature. Pobjegao je u Niger nakon izbijanja pobune uz podršku NATO-a 2011. godine, ali je izručen Libiji 2014.

Bivši profesionalni nogometaš u Italiji nalazio se u zatvoru u Tripoliju, a bio je optužen za zločine protiv prosvjednika i ubojstvo libijskog nogometnog trenera Bašira al-Rayanija 2005. godine. U travnju 2018. žalbeni sud ga je oslobodio optužbe za Rayanijevo ubojstvo.

Od ustanka 2011. Libija je utonula u kaos s nizom vladara i milicija koje se bore za vlast. Prekid vatre 2020. godine okončao je frakcijske borbe i otvorio put za mirovne pregovore i formiranje prijelazne vlade ovog ožujka, uoči izbora zakazanih za prosinac. No pripreme su narušene sporovima oko toga kada održati izbore, koje izbore održati i po kojim ustavnim osnovama.

Vladavina Gadafija

Sadi je bio treći sin pukovnika koji je preuzeo vlast vojnim pučem bez žrtava 1969. godine. Samoprozvani vođa revolucije vladao je 42 godine svojom Džamahirijom ili vladavinom mnoštva željeznom šakom, ali ne nužno jasnim smjerom. 

Ekonomiju su onesposobili njegovi hirovi, optužen je da je iskoristio naftno bogatstvo zemlje za financiranje i naoružavanje pobunjeničkih skupina diljem Afrike i šire. Kako je koncentrirao vlast u sve manjem, nepotističkom krugu, uništavao je sve institucije, vojne ili političke, koje bi mu se mogle suprotstaviti. 

U međuvremenu je njegova obitelj živjela prividnim bogatstvom uz privatne avione, luksuzne sportske automobile i superjahtu. Pobunjenici su 20. listopada 2011. upali u Gadafijev rodni grad Sirt i ubili Gadafija i njegovog sina Muatasima.  

Sin Seif al-Arab poginuo je u zračnom napadu NATO-a u travnju 2011., a njegov brat i još jedan Gadafijev sin Kamis poginuo je u borbi četiri mjeseca kasnije.

Ostali članovi klana Gadafi su preživjeli, uključujući njegovu suprugu Safiju, najstarijeg sina Muhameda, kćer Ajšu, nasljednika Seif al-Islama, rastrošnog Hanibala i playboya Sadija.  

Talijanski klubovi na Interpolovoj tjeralici

Sadi, 47-godišnji bivši čelnik libijskog nogometnog saveza, bio je poznat prije svega po svojoj kratkoj karijeri u talijanskom nogometu, sve dok Interpol nije objavio tjeralicu protiv njega i drugih članova njegove obitelji zbog smrtonosnog suzbijanja prosvjeda 2011. godine.

Nakon igranja u libijskim klubovima Sadi je 2003. potpisao za talijansku Perugiu na zahtjev tadašnjeg talijanskog predsjednika Silvija Berlusconija koji je imao bliske veze s libijskim režimom. 

No Gadafi je rijetko kročio nogom na teren. U drugoj sezoni je suspendiran na tri mjeseca zbog dopinga. Njegovo najveće postignuće bilo je 15 minuta igre protiv Juventusa u svibnju 2004. Nekoliko dana prije ubojstva njegovog oca i brata Sadi je medijima rekao da je Interpolova tjeralica političke naravi. 

Iako je optužen za pucnjavu na demonstrante i druge zločine protiv prosvjednika, Sadija ne traži Međunarodni kazneni sud, za razliku od njegovog starijeg brata Seifa al-Islama.

U razgovoru za New York Times u srpnju Seif al-Islam, kojega nitko nije vidio ni čuo za njega od 2014., dao je naznake da libijska politika još nije vidjela sve od klana Gadafi. Seif al-Islam je rekao da je slobodan čovjek koji organizira svoj politički povratak.