PREDSJEDNIK Gabona Ali Bongo (64), trenutačno u kućnome pritvoru nakon državnog udara, slijedio je dobro utabani put u regiji: rođen je u vladajućoj dinastiji, a po dolasku na vlast obećao je nov početak i modernizaciju zemlje, prije nego što se suočio s optužbama za mito i namještanje izbora.

Bongova kampanja za očuvanje gabonskih prašuma i slonova, na čemu je temeljio način upravljanja zemljom od dolaska na vlast 2009., u početku je pobudila nade da bi upravo on mogao donijeti promjene u regiji autokrata.

No ta je slika izgubila sjaj kad su ga protivnici optužili za namještanje izbora godine 2016. i za brutalno gušenje prosvjeda nakon toga.

Preživio vojni udar 2019.

Nakon moždanog udara u pitanje je dovedena Bongova sposobnost da ostane na čelu države, što je rezultiralo neuspjelim pučem godine 2019. dok se on oporavljao u Maroku.

No premda taj vojni udar nije uspio, posljednja vojna intervencija mogla bi ipak okončati jednu od najdugovječnijih političkih dinastija u postkolonijalnoj Africi koja je započela 1967., kada je njegov otac Omar preuzeo vlast.

Tijekom očeve 42-godišnje vladavine Bongo je pripreman da jednog dana postane predsjednik države. Na vlast je došao nakon spornog glasanja 2009. Tada je obećao da će modernizirati zemlju.

Stanovnici imali velika očekivanja

Takvo obećanje, činjenica da je školovan u Francuskoj, da je slušao džez i Michaela Jacksona, da govori engleski poput materinskog jezika, ali i njegov pogled na svijet, povećali su očekivanja stanovništva, koje je očajnički željelo da se naftno i mineralno bogatstvo Gabona pravednije podijeli.

No to se nije ostvarilo, a duboka nejednakost je i dalje prisutna. Gotovo trećina od 2,3 milijuna stanovnika i danas živi ispod granice siromaštva.

Nakon završenog školovanja u Francuskoj, Bongo se vratio u Gabon kako bi uz oca obavljao visoke državne dužnosti. Bio je ministar obrane i ministar vanjskih poslova.

Godine 2009. nakon očeve smrti, Ali je pobijedio na predsjedničkim izborima, no njegova je pobjeda potaknula sukobe između pripadnika policije i pristaša oštećenih rivala koji su upozoravali na to da su izbori lažirani.

Štitio prašume i slonove

Želeći se distancirati od svog oca koji se oslanjao na poslovne dogovore s bivšom kolonijalnom silom Francuskom i postao simbol ekstravagancije zahvaljujući naftnom bogatstvu zemlje, Bongo je obećao modernizirati gospodarstvo i  angažirati se na zaštititi okoliša. Smanjio je broj ministara u vladi, kao i plaće dužnosnicima koji su vodili državne tvrtke.

Njegova predanost spašavanju prašuma, koje prekrivaju više od 80 posto teritorija Gabona, kao i spašavanje ugrožene životinjske vrste - slonova, privukla je pozornost u inozemstvu. Dobio je brojne pohvale udruga angažiranih na očuvanju flore i faune, a i britanskoga princa Charlesa.

Zabranio je izvoz drva, proširio zaštićena područja i odredio 13 novih nacionalnih parkova sklopu borbe protiv nezakonite trgovine divljim životinjama i nezakonite sječe stabala.

Spora ekonomska modernizacija 

Unatoč tomu, zbog spore ekonomske modernizacije Gabon je i dalje bio osjetljiv na promjene cijena nafte. Demonstranti su, nakon njegove pobjede na izborima 2016. zapalili zgradu parlamenta, a policija je odgovorila ubijanjem prosvjednika.

Oporavku gospodarstva nakon toga pridonijela je pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda, kao i ekonomski rast u području poljoprivrede, rudarstva i sječe drva.