POČETNI plan Vladimira Putina da osvoji Ukrajinu u nekoliko dana završio je katastrofom. Ali nakon što je Donald Trump zaobišao Kijev i europske saveznike te uspostavio izravne mirovne pregovore s Moskvom, ruski je predsjednik sada bliže nego ikad dobivanju onoga što je želio od svoje trogodišnje invazije.

Putinova je glavna ambicija, rekli su ljudi koji su s njim razgovarali tijekom rata, uspostaviti novu sigurnosnu arhitekturu koja daje Rusiji sferu utjecaja u Europi - slično kao što je konferencija u Jalti poslužila Sovjetskom Savezu na kraju Drugog svjetskog rata, piše Financial Times.

Amerika bi mu sada to mogla omogućiti. Ministar obrane Pete Hegseth odbacio je težnje Ukrajine da se pridruži NATO-u i oslobodi svoj teritorij od ruske okupacije. Putin i Trump razgovarali su o "bilateralnoj gospodarskoj suradnji", što ukazuje da je SAD spreman povući svoje sankcije protiv Moskve.

Čini se da Trump namjerava smanjiti američku predanost NATO-u i prepustiti održavanje mira europskim zemljama.

"Situacija izgleda mnogo povoljnije za Putina nego u bilo kojem trenutku tijekom rata u posljednje tri godine. Ako SAD samo jednostrano prekine vojnu i diplomatsku potporu, kao i razmjenu obavještajnih podataka, tada će Ukrajina biti u vrlo teškoj poziciji. I bit će teško izaći iz toga čak i ako se Europljani više uključe", rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra u Berlinu.

"Jedan poziv može promijeniti tijek povijesti"

U Moskvi je vladala opipljiva radost nakon razgovora između Trumpa i Putina u srijedu.

"Jedan jedini poziv može promijeniti tijek povijesti. Danas su čelnici SAD-a i Rusije vjerojatno otvorili vrata budućnosti oblikovanoj suradnjom, a ne sukobom", rekao je Kiril Dmitrijev, ravnatelj ruskog državnog fonda koji je uključen u razgovore sa SAD-om o razmjeni zarobljenika.

Poziv je označio dramatičan zaokret u odnosu na američku politiku za mandata Joea Bidena, Trumpova prethodnika, koji je obećao da će podupirati Ukrajinu "koliko god bude potrebno" i radio s drugim zapadnim zemljama na izolaciji Rusije. Sada je Amerika objavila da pobjeda pod ukrajinskim uvjetima nije "realistična", a Moskva je ovaj pomak pozdravila kao povratak razumu.

"Amerikanci konačno stvari shvaćaju ozbiljno i bez besmislenih iluzija kojima hrane Ukrajince od početka rata. To je zdrav razum. I prilika da se zaustavi rat", rekao je jedan bivši visoki ruski dužnosnik.

"Putin se riješio svih iluzija nakon tri dana, kada je Rusija shvatila da su njeni planovi za munjevitu pobjedu propali. Ali Europljani i Amerikanci su od tada u iluziji i tek sada počinju uviđati smisao", dodao je bivši dužnosnik.

Spominju se mogući datumi kraja rata

Visoki ukrajinski i zapadni dužnosnici rekli su da će Trump i Putin vjerojatno pokušati osigurati prekid vatre do jednog od dva značajna nadolazeća datuma: Uskrsa, koji će i pravoslavna i katolička crkva slaviti 20. travnja ove godine; ili 9. svibnja, kada Rusija slavi sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom.

"Putin će htjeti postići dogovor na neki značajan dan", rekao je jedan ukrajinski dužnosnik.

U Moskvi su tržišta reagirala s veseljem. Rubalj je ojačao pet posto u odnosu na dolar, a glavni moskovski burzovni indeks porastao je 2.8 posto i dosegnuo najvišu razinu u devet mjeseci.

Proratni tvrdolinijaši pozdravili su sve ovo kao znak da je pobjeda Rusije nadohvat ruke.

"Mora da je ovo bilo bolno za EU i Ukrajinu. Ali njihovo mišljenje više nije važno. Ukrajina je samo povod za veliki dijalog dviju velikih zemalja o početku nove ere u ljudskoj povijesti", rekao je Konstantin Malofejev, konzervativni tajkun koji vodi nekoliko ruskih dobrovoljačkih jedinica u Ukrajini.

Putin je rekao Trumpu da želi "razriješiti razloge sukoba", pokazujući da Rusija nije odustala od svog cilja zaustavljanja ukrajinskih ambicija da se pridruži Zapadu i poništavanja sigurnosnog poretka nakon Hladnog rata.

Moskva također zahtijeva da joj Ukrajina prepusti kontrolu nad četiri okupirane jugoistočne regije, od kojih Rusija nijednu u potpunosti ne kontrolira, te očekuje da Zapad ukine sve sankcije zbog rata.

Budući da Rusija ima prednost na bojnom polju, Putin bi mogao odlučiti nastaviti rat ako Trump ne pristane na sve njegove zahtjeve, smatra Dmitrij Trenin, profesor na moskovskoj Višoj školi ekonomije.

"Rusija je ozbiljna u pogledu potrebe rješavanja ukrajinskog pitanja i svjesna je da su jedina jamstva na koja se može osloniti ona koja sama uspije ishoditi. Dogovor koji ne ispunjava vitalne sigurnosne zahtjeve Rusije doveo bi samo do novog rata. Rusija to neće dopustiti. Borbe neće prestati s početkom pregovora; a ako ne bude dogovora, nastavit će se", rekao je Trenin.

Naime, delegacija koju je Trump imenovao za pregovore s Rusijom ne uključuje njegovog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga, koji se otvoreno zalagao za povećanje pritiska na Moskvu i održavanje opskrbe Ukrajine oružjem.

"To sugerira da administracija neće ozbiljno shvatiti glavne interese Ukrajine. Putin će to shvatiti kao potvrdu svog pogleda na svijet i korak prema ostvarenju svog sna o dubokim trvenjima između SAD-a i Europe", rekao je bivši visoki američki dužnosnik.

Trump je iznenadio Ukrajince

Trumpova težnja da brzo okonča rat zatekla je Ukrajinu. Kijev se nadao da može uvjeriti Trumpa da razradi zajedničko stajalište o privođenju Rusije za pregovarački stol i ponudio pristup svojim rezervama rijetkih metala u zamjenu za potporu SAD-a.

Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Financial Times da je bio izazov razviti bliske odnose s Trumpovim suradnicima i priznao da će trebati vremena za izgradnju odnosa kakav je postojao s Bidenovom administracijom.

Zasad Kijev i njegovi europski saveznici zaprepašteno promatraju što se događa, bojeći se da će SAD s Putinom postići nepovoljan dogovor o okončanju rata - i poslati im račun.

"Trump se pokazao lošim kao što smo i strahovali. On je voljan sklopiti dogovor s Putinom na račun Ukrajine i još uvijek želi da mu Ukrajina plati mineralnim resursima. Pitanje je što će učiniti Ukrajina i Europa", rekao je Volodimir Kulik, profesor političkih znanosti na Kijevskoj školi ekonomije.