Tekst: J.D.
Foto: AFP

NJEMAČKA savezna obavještajna služba BND je najkasnije od 2006. godine ciljano skupljala informacije o poslovima koruške banke Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj, a jedan od glavnih doušnika u Hrvatskoj bio je bivši obavještajni šef Franjo Turek, piše Berliner Zeitung.

Po dokumentima koje je berlinski list dobio, tajna je služba saznala o najmanje dva kreditna posla u kojima se sumnja na pranje novca. Ne zna se kada je BND proslijedila informacije vladi. To je bitno, zato što je bavarska državna banka BLB kupila HGAA za 1,6 milijardi eura, a tijekom cijelog skandala na poslu je izgubila gotovo četiri milijarde. Državno odvjetništvo u Münchenu sastavilo je poseban istražiteljski tim koji treba saznati koji su sve mutni poslovi obavljani ispod stola, a na meti je nekoliko glavnih menadžera BLB-a.

Kompromitirajući dokument

Berlinski list na uvid je dobio dokument dug 76 stranica, nastao 2007. godine, s nekoliko izvještaja o HGAA. U jednom od izvještaja stoji da se BND-ov agent u Hrvatskoj, Ralf Boesse, "u zadnjih nekoliko mjeseci sve više zanimao za informacije o HGAA i stavu hrvatske politike, tajnih službi i Državnog odvjetništva prema banci". Da bi saznao više, stupio je u kontakt s dva doušnika.

Jedan od ta dva doušnika je bivši hrvatski obavještajni šef Franjo Turek, navodi list. Turek, "koji je raspolagao s raširenom mrežom doušnika u političkim i gospodarskim krugovima, informirao je svog njemačkog partnera o poslovima HGAA". Osim toga uspio je preko jednog posrednika dobiti podatke o off-shore tvrtkama s kojima je HGAA poslovala u zemljama kao što su Lichtenstein, Švicarska, Djevičanski otoci, Cipar, Irska. Turek je te podatke navodno htio dati njemačkim obavještajcima, iako se ne zna je li ih mislio dati točno Boesseu.

Zanimljive informacije

Berliner Zeitung piše kako su te informacije morale zanimati njemačku tajnu službu, budući da je HGAA bila smatrana bankom "hrvatske elite", koja je poslovala s "često kriminalom zarađenim novcem" domaćih oligarha. "Dosje u tom smislu nabraja cijeli niz poslova s nekretninama i novcem između koruške banke i hrvatskih političara, bivših vojnika, i drugih istaknutih ličnosti, a o svemu tome je BND bila vrlo dobro informirana", navodi se.

Ključno je pitanje jesu li ove informacije znali i čelni ljudi BLB-a, koji su bili odgovorni za kupnju HGAA. BND se o tome nije htjela očitovati, nego su rekli da su o tome izvijestili isključivo ured kancelarke Angele Merkel kao i odgovorne parlamentarne odbore. Bavarsko državno odvjetništvo na meti ima Wernera Schmidta, bivšeg ravnatelja BLB-a, koji tvrdi da nije znao o dubioznim poslovima austrijskih partnera.

Politički pritisak

Drugo je pitanje zašto su bavarski čelnici u tolikoj mjeri ustrajali na kupovini HGAA. Poznato je da je bivši bavarski premijer Edmund Stoiber vršio neizravan pritisak na Hrvatsku narodnu banku oko odustajanja od svog veta na kupovinu hrvatske podružnice HGAA, budući da je BLB već ranije ostavio na cjedilu Riječku banku.

Tadašnji bavarski ministar financija Kurt Faltlhauser se u ožujku također žestoko zalagao za posao, a njemačke su novine već onda pisale o tome da je i sam ministar očigledno pod pritiskom.