Francuski predsjednički kandidat optužio Ukrajinu za eskalaciju rata
ČELNIK francuske krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon ponovno je osudio rusku invaziju, ali je istodobno optužio Kijev da napadima dronovima potiče eskalaciju rata. Francuski birači izlaze na predsjedničke izbore u travnju 2027. godine. Aktualni predsjednik Emmanuel Macron završava drugi mandat i ne može se ponovno kandidirati.
Ankete kontinuirano pokazuju vodstvo Marine Le Pen, čelnice krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, dok popularnost raste i Mélenchonu, kandidatu krajnje lijeve Nepokorene Francuske (LFI). Oboje su se ranije suočavali s kritikama zbog navodno proruskih stavova, pa sada nastoje korigirati svoju sliku u javnosti.
Francuski predsjednički kandidat: Ukrajina eskalira rat napadima na Rusiju
Mélenchon je objavio videozapis o ratu Rusije protiv Ukrajine uz poruku: "Od prvog dana osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu". "Zahtijevamo povlačenje Rusije iz Ukrajine. Diplomacija je i dalje jedini izlaz. Rat neće riješiti ovu situaciju. Ovo traje već četiri godine!", navodi se u objavi.
Mélenchon u videu ipak iznosi tvrdnje koje sugeriraju da Kijev snosi dio krivnje za širenje sukoba. "Puno slušamo o prijetnji koju predstavlja Rusija, ali brine nas što se nitko ne pita zašto se ta prijetnja danas čini većom nego prije. Zašto?", upitao je. Nakon toga je sugerirao da je to "povezano s ukrajinskim napadima duboko u ruski teritorij".
"Tko može zamisliti da bi ijedna zemlja dopustila napad na vlastiti glavni grad, a da na to ne odgovori?", retorički je upitao, očito aludirajući na ukrajinske napade dronovima na Moskvu. U videu nije spomenuo ruske napade na ukrajinske gradove, uključujući Kijev, koji je bio meta velikog broja udara balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama.
"Činjenica je da se, čak i ako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, u ovim okolnostima eskalacija nastavlja", izjavio je. Pozvao je na diplomaciju i mirovne pregovore, ali nije objasnio kako riješiti problem ruskih teritorijalnih zahtjeva i odbijanja prekida vatre, što je dosad kočilo sve mirovne napore.
Krajnja desnica neodlučna
Promjenu u pristupu Rusiji od 2022. godine prolazi i francuska krajnja desnica. Samo proteklog tjedna, Le Pen je kritizirala Rusiju zbog zapljene imovine europskih tvrtki, no istodobno je rekla da bi Pariz trebao smanjiti financijsku pomoć Ukrajini.
Kandidat centra Gabriel Attal nazvao je njezine izjave o Ukrajini "nepodnošljivim i neodgovornim" dvostrukim mjerilima. On smatra da bi obustava pomoći Ukrajini samo ojačala rusku dominaciju, a time i prijetnju koju ona predstavlja.
Attalov stav o Ukrajini je jasan - podršku Kijevu smatra "dužnošću i interesom" Francuske, a zalaže se i za korištenje zamrznute ruske financijske imovine u Europi za pomoć Ukrajini. Ipak, on je samo jedan od nekoliko kandidata koji se bore za glasove političkog centra. Prema anketama, takva podjela glasova u francuskom izbornom sustavu mogla bi dovesti do drugog kruga između Le Pen i Mélenchona.
Među ostalim kandidatima koji ciljaju na birače centra su Edouard Philippe, koji je u svibnju posjetio Kijev, te Raphael Glucksmann s lijevog centra i liberal Bruno Retailleau.