index.hr index.hr

Francuska: Zakonom zabranjeno promicanje rasne, vjerske ili etničke diskriminacije

07:43, 28. kolovoza 2004.
U FRANCUSKOJ je zakonom zabranjena rasna, vjerska, nacionalna ili etnička diskriminacija kao i svako nijekanje zločina protiv čovječnosti te propisana njihova nezastarivost.

U srpnju 1990. godine francuska je Nacionalna skupština modificirala zakon o slobodi tiska iz 1881. takozvanim "Gayssotovim amandmanom" temeljem kojega se zakonski kažnjavaju svi oni koji na različite javne načine osporavaju "postojanje jednog ili više zločina protiv čovječnosti definiranih u članku 6. Statuta Međunarodnog vojnog tribunala u Nuernbergu".

"Gayssotov zakon" iz 1990. ima također za cilj suzbijanje rasizma, antisemitizma i svakog drugog oblika ksenofobije a novim kaznenim zakonom iz travnja 1991. daje se nova definicija zločina protiv čovječnosti koja predviđa i doživotnu zatvorsku kaznu.

Od poslijeratnih procesa osnivačima "Višijevske Francuske", maršalu Philippeu Petainu (srpanj-kolovoz 1945.) i Pierreu Lavalu (listopad 1945.) pa do procesa iz osamdesetih godina bivšim kolaboratorima Klausu Barbieu, Paulu Touvieru, Rene Bousquetu ili Mauriceu Paponu, Francuska je u stalnom preispitivanju svoje ratne prošlosti.

U srpnju 1995. Jacques Chirac će kao jedan od svojih prvih poteza nakon izbora za predsjednika priznati "odgovornost francuske države u vrijeme okupacije", prekidajući tako s praksom dotadašnjih predsjednika, pa i samog socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda, koji su u "Višijevskoj Francuskoj" vidjeli "ukidanje Francuske Republike".

Budući da je osnivač "višijevskog kolaboratorskog režima" bio slavni vojskovođa iz Prvog svjetskog rata, maršal Philippe Petaine, "pobjednik u bici kod Verduna", poslijeratni predsjednici Francuske republike, uključujući i samog Charlesa de Gaullea, polagali su vijenac na njegov grob povodom "Dana primirja", praksa koju će prekinuti prvi socijalistički predsjednik u Petoj republici Francois Mitterrand, nakon što je taj isti čin, godinu dana ranije, izazvao veliku polemiku u javnosti.

Zakonska regulativa kojom se kažnjava svaki oblik rasne i druge diskriminacije ili "povijesni negacionizam" nema za cilj ustanovljenje "državne" ili "službene istine" već - kako je svojedobno istaknuo predlagač zakona iz 1990. Jean-Claud Gayssot - priznanje "zastrašujuće zbilje", podsjećanje na vrijeme kad je po riječima Andre Malrauxa "čovjek prvi put u povijesti održao lekciju samome Paklu".

piše: Frano Cetinić


Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara