Francuska, terorizam, pojačane mjere sigurnosti

07:58, 14. ožujka 2004.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ZA RAZLIKU od španjolske vlade koja iz niza razloga, ponajviše onih izbornih, prije svakih dokaza u baskijskoj separatističkoj organizaciji ETA želi vidjeti počinitelje "madridskih atentata", službeni Pariz ne isključuje ni jednu od mogućnosti hipoteza i uvodi dodatne mjere sigurnosti, posebno u željezničkom prometu.

Nakon prošlomjesečnih pisama tajnovite skupine "AZF", u kojima se prijeti napadima na francusku željezničku mrežu, ministarstvo je unutarnjih poslova odlučilo pojačati mjere sigurnosti, a od madridskog "crnog četvrtka" dodatno je udvostručen broj vojnika - s 250 na 500 - koji kontroliraju pariške željezničke kolodvore, zajedno s 800 pripadnika policije čija je zadaća da prate vlakove i u njima vrše kontrolu putničkog prtljaga, posebno na prioritetnim nacionalnim prugama, kao što su Pariz - Lyon, Pariz - Marseille ili na međunarodnoj, Pariz - London, kroz "Eurotunel". Na cijeloj željezničkoj mreži od petka je na snazi crveni stupanj pripravnosti, treći od četiri moguća.

Iako su odnosi Madrida i Pariza posljednjih mjeseci donekle zahlađeni, posebno na najvišoj razini, uslijed dubokih razlika u stajalištima oko rata u Iraku ili europskog ustava, dvije zemlje imaju intenzivnu suradnju u borbi protiv međunarodnog terorizma općenito, i baskijskog posebno.

Madrid se desetljećima žalio kako francuski "jug - zapad", napose francuski dio Baskije, služi pripadnicima ETA kao logistička baza, ali u posljednje dvije godine Francuska je značajno pojačala suradnju s prekopirinejskim susjedom u borbi protiv baskijske "terorističke" organizacije, pa je trenutačno tako u francuskim zatvorima 108 pripadnika ETA španjolskog porijekla, dočim je u prosincu prošle godine francuska policija uhitila dvojicu, pretpostavlja se, vodećih ljudi ETA: Ibona Fernadeza Iradija i Gorka Palacios Aldaya.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon prvih vijesti o "najstrašnijem krvoproliću" u Europi od konca Drugog svjetskog rata, u Parizu je s rezervom primljena optužba, prije bilo kakve istrage, protiv baskijske organizacije i za ilustraciju te žurbe u "igri zagonetki" (Dominique de Villepin), francuski tisak prenosi pisanje madridskog "El Pais" kako je deset sati nakon atentata španjolska ministrica inozemnih (sic!) poslova, Ana Palacio, španjolskim veleposlanicima u svijetu uputila diplomatsku depešu u kojoj od njih traži da "potvrde odgovornosti ETA".

No, ni teza o odgovornosti "islamističke magline" zvane Al-Qaieda nije uzeta "zdravo za gotovo", bar ne na ovom stupnju istrage, posebno među stručnjacima za međunarodni terorizam koji ukazuju kako je Al-Qaieda, kao krovna organizacija, neka vrsta međunarodnog terorističkog "holdinga", s podružnicama u Aziji, Africi ili u Europi koje, prilagođene posebnim uvjetima, djeluju po načelu sve veće autonomnosti te da za svako područje imaju poseban "modus operandi".

Potvrda islamističke hipoteze" značila bi za Francusku još veću zabrinutost u odnosu na "baskijsku" (ETA nije nikada počinila atentat na francuskom teritoriju), imajući na umu prijetnje koje su već upućene na adresu Pariza zbog novog zakona o zabrani nošenja napadnih vjerskih simbola u školama, što se često tumači kao zakon" protiv nošenja islamskog zara".

Neovisno o potpisu "madridskog pokolja", ukazuje se na pomaljanje "osjećaja zajedničke ranjivosti" Europe, pogođene "masovnim terorizmom" ili "hiperterorizmom", što zahtijeva pojačanu međudržavnu suradnju, poglavito među europskim policijskim i pravosudnim ustanovama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukazujući na jednodušnu sveeuropsku podršku španjolskom narodu, u uvodniku Liberationa se danas ukazuje na osnovnu prijetnju koju pred demokratskim društvima postavlja masovni terorizam, prijetnju koju pod svaku cijenu treba izbjeći, jer bi, u protivnom, to značilo da su teroristi ostvarili svoj cilj: "odricanje od sloboda i prava zarade jedne nemoguće pune sigurnosti.

(Hina) xfc ysb

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.