Foto: FaH

FRANCOIS HOLLANDE obećao je da će biti "normalan predsjednik", blizak narodu, no u nedjelju će napustiti Elizejsku palaču kao daleko najnepopularniji francuski državnik, ostavljajući iza sebe izrazito složenu političku situaciju.

Dužnost će napustiti ponižen i jer upravljanje državom prepušta 39-godišnjem Emmanuelu Macronu, praktično novaku u politici, izabranom, među ostalim, i zbog obećanja da će prekinuti s Hollandovom petogodišnjom politikom.

Za njegova mandata, uloga predsjednika je posve izgubila ugled

Nerazumljiv, izložen kritikama čak i u vlastitoj stranci, François Hollande zemlju je vodio kao ratni vođa, provodeći vojne operacije u inozemstvu, iskazujući u tome odlučnost kakvu nije imao u unutarnjoj politici.

Nakon svakog terorističkog udara, a napadi džihadista prouzročili su 239 mrtvih u Francuskoj od 2015. godine, uspješno je igrao ulogu oca nacije, tješeći ranjenu zemlju.

Ali to niti izbliza nije bilo dovoljno za popravljanje negativne reputacije, dodatno narušene knjigom povjerljivog sadržaja "Predsjednik to ne bi trebao reći", koju su objavila dvojica novinara u listopadu 2016. godine.

Na kraju Hollandeovog mandata, institucija predsjednika posve je izgubila ugled.

"Potrebno ju je obnoviti (…) pronaći predsjednika koji će znati voditi", rezimirao je to bivši ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin.

Popularnost mu počela padati nakon pet mjeseci

Hollande, prvi socijalistički predsjednik nakon Françoisa Mitterranda (1981.-1995.), bio obećao je 2012. godine da će biti posve drugačiji u odnosu na tadašnjeg hiperaktivnog predsjednika na odlasku Nicolasa Sarkozyja. Hollandeovo "dostojanstveno" predsjedanje trebalo je biti suprotno blještavom stilu njegova političkog suparnika.

Međutim, njegova popularnost počela je padati već nakon prvih mjeseci na vlasti. Kritika je bilo mnogo: "ne zna donijeti odluku", "nema autoritet", "previše taktizira".

Godine 2013. reforma kojom je ozakonjen istospolni brak, obećanje dano tijekom kampanje, uzrokovala je duboku rupturu u francuskom društvu.

Povećani fiskalni pritisak bez presedana na domove i poduzeća, uz kojeg se nadovezalo smanjenje javnih izdavanja, izazvao je pak neprijateljstvo velikog dijela srednje klase.

Masovni prosvjedi na ulicama 2016. godine

Za borbu protiv stope nezaposlenosti od oko 10 posto, predsjednik se na pola mandata odlučio za socijalno-liberalni zaokret. Uslijedila je kiša kritika s lijevog krila Socijalističke stranke i odlazak nekoliko ministara.

To neprijateljstvo prema politici koja se smatrala previše blagonaklonom prema poduzetnicima kulminiralo je u parlamentu početkom 2016. pobunom zastupnika njegove vlastite stranke koji su se usprotivili reformi radnog zakonodavstva.

Istodobno su se na ulicama odvijali masovni prosvjedi tisuća radnika, mladih i studenata.

"Mnogi njegovi birači su se osjećali prevarenima. Jednostavno, prodao im je previše snova", ocijenila su dvojica novinara, autori spomenute knjige Gerard Davet i Fabrice L'Homme.

Odustao od kandidature za novi mandat

U siječnju 2015. godine na Francusku je izvršen prvi atentat napadom na satirični časopis Charlie Hebdo. Uslijedio je novi val smrtonosnih udara džihadista u različitim dijelovima zemlje. Hollande je reagirao jačanjem francuske intervencije u Iraku i Siriji protiv Islamske Države.

"Volio bih da o meni govore, jer je istina, da sam bio hrabar u tom razdoblju", rekao je 62-godišnji Hollande, kako se navodi u knjizi "Predsjednik to ne bi trebao reći".

Na privatnom planu također je proživljavao teške trenutke. Razveo se od Valerie Trierweiler u siječnju 2014. godine nakon što je jedan ženski časopis otkrio njegovu vezu s glumicom Julie Gayet.

Val kritika nastalih objavljivanjem knjige povjerljivog sadržaja, u kojoj su sudjelovali i njegovi najvjerniji ministri, te rekordna nepopularnost doveli su do toga da u prosincu 2016. godinevFrançois Hollande odustane od kandidature za drugi mandat. Nešto nezabilježeno od 1958.

Što ostavlja iza sebe?

Iza sebe ostavlja Socijalističku stranku u ruševinama (jedva šest posto osvojenih glasova na nedavnim predsjedničkim izborima), jednu ekstremno desnu stranku na najvišoj razini (10,6 milijuna glasova) i nezaposlenost od 10 posto.

Pobjeda Emmanuela Macrona, međutim, djelomično se uklapa u njegovu ideju socijaldemokracije oslobođene dogmatizma.

"Možda on bude čovjek koji će ostvariti snove koje je njegov prethodnik nosio u sebi", rekao je bivši europski zastupnik centra Jean-Louis Bourlanges.