SVEČANIM uručivanjem ugovora o javnoj nabavi usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) Hrvatska je nadomak uspostave HHMS-a, vrijedne ukupno 62.5 milijuna eura, rečeno je danas u KB-u Dubrava, a od Zrakoplovno-tehničkog centra do helidroma KB-a održan je probni let. Uspostava HHMS-a je veliki iskorak u poboljšanju dostupnosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj s pacijentom u fokusu, istaknuto je.

"Hrvatska je dugo čekala na realizaciju ovog projekta i to iz opravdanih razloga jer je doista kompleksan, priprema i realizacija su iznimno teške, a isto tako u pitanju su velika značajna financijska sredstva. Međutim, HHMS je nešto što Hrvatska treba, što je nužno našim građanima i pacijentima", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za medije u Kliničkoj bolnici Dubrava nakon probnog leta. 

Današnjim potpisanim ugovorima prethodili su Stručna studija i suglasnost vlade te međunarodni otvoreni postupak javne nabave za dvije grupe - za obalne baze Rijeka i Split te kontinentalne baze Zagreb i Osijek. 

Ugovori na sedam godina

Za obje grupe odabrana je talijansko-španjolsko-hrvatska zajednica ponuditelja EliFriulia S.p.A. - ELIANCE HELICOPTER GLOBAL SERVICES, S.L. - Eli-Adriatik d.o.o., najdugovječniji operator helikoptera u Italiji s više od 50 godina iskustva.

Ugovori su planirani za razdoblje od sedam godina, od dana pune operativnosti dnevnih letova koju je potrebno ostvariti u roku od šest mjeseci te u roku od devet mjeseci za noćne letove. Beroš je istaknuo da su helikopteri posebno projektirani za Hitnu medicinsku službu, a koncipirali su ih medicinski stručnjaci. 

Riječ je o dva helikoptera Airbus H145 za obalne baze Splita i Rijeke, koji je danas predstavljen, te dva manja helikoptera Airbus EC135 za urbana i ruralna područja Zagreba i Osijeka. Razlika je u konfiguraciji s obzirom na različitosti u pristupačnosti između priobalnih i kontinentalnih područja. 

Posada mora biti spremna na uzlijetanje u roku od tri do pet minuta

Veći helikopter može ponijeti do osam osoba, a u njima će raditi, osim pilota i pilotskog osoblja, liječnik i medicinski tehničar ili sestra. Manji helikopter radit će samo tijekom dana. Po dojavi, posada mora biti spremna na uzlijetanje u roku od tri do pet minuta. Također, prema europskoj praksi ugovoreno je 1500 sati leta godišnje za svaki helikopter. 

"Nastojali smo pokriti i ruralna i urbana i obalna područja, omogućavajući svim stanovnicima i posjetiteljima lijepe naše mogućnost adekvatnog zbrinjavanja u okviru 'zlatnog sata' što apsolutno povećava šanse za preživljenje i smanjenje invaliditeta od određenih bolesti, stanja, ozljeda i ostalog", objasnio je Beroš.

Trenutno odabrane baze i helidromi u blizini bolnica, gdje će slijetati po potrebi, u budućnosti će se dodatno razvijati, a bazu u Dubrovniku će i nadalje održavati Ministarstvo unutarnjih poslova, dodao je.

"Potpis ugovora je početak priče"

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević istaknula je kako je HHMS neobično važan za našu zemlju jer geografski nije moguće u svakom trenutku pokriti hitnog pacijenta u sklopu "zlatnog sata". 

"Potpis ugovora je početak ove priče, a pred nama su odgovorni zadaci implementacije HHMS-a u sustav hitne medicine. To uključuje izvanrednu prijavno-dojavnu jedinicu, koja je ta koja odlučuje o tome kada će i na koju intervenciju primarno ići helikopter", navela je Grba-Bujević, a kao primjer je istaknula prometne nesreće. 

Dodala je kako će se projektom ostvariti snovi, odnosno tzv. ABC sustav - zemaljska, pomorska i helikopterska pomoć. Plan je da se do kraja ove godine završe sve edukacije, da se početkom 2024. počne ulaziti u projekt, a da s početkom drugog kvartala 2024. godine HHMS radi u punom obimu, navela je Grba-Bujević.