NEMA Zagrepčanina starijeg od pedeset godina koji se barem jednom nije okupao u kupalištu Šmidhen u Samoboru. U doba najveće popularnosti, sedamdesetih i osamdesetih godina, vikendom ih je bilo više od trideset tisuća. Danas je na mjestu bazena, svlačionica i restorana, srušenih 2008. godine, vidljiv tek asfalt velikog parkirališta.

Bazeni su zatrpani, objekti srušeni, dok su na mjestu legendarnog kupališta izrasli šikara, mlado drveće i pokoja bara, koja služi kao bazen za patke. Preko ceste, na prostoru bivšeg hotela, motela i zatvorenog bazena šipražje su i šumarak, presječeni uskom šumskom stazom. Bivšem hotelu i bazenu Calimero, koji je dobio ime po nekada popularnom animiranom filmu, nema ni traga.

Galerija

Vlasnik tog prostora, na kojem više nema nikakvih znakova golemog sportsko-rekreacijskog kompleksa, tvrtka Fantazija projekt, nakon dvadesetak godina sporenja s državom i dugotrajnih sudskih procesa čeka priliku da izgradi novu turističku meku.

Dugi sudski procesi

Sudski procesi koje vode trenutačno im ne idu u prilog. Recentna odluka Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je odbacio stotinjak milijuna eura teške tužbe investitora u novi Šmidhen protiv Centra za restrukturiranje i prodaju, iznova je potaknula interes javnosti za nezaboravni veliki kupališno-odmarališni centar udaljen dvadesetak kilometara od Zagreba. Tvrtka Fantazija projekt vlasnika Slavena Čolaka izgubila je tužbu u kojoj od države, odnosno CERP-a, potražuje stotinjak milijuna eura zbog izgubljene dobiti. Proces je trajao jedanaest godina.

U međuvremenu, u desetak kilometara udaljeni Čatež, kod slovenskih Brežica, u sezonu na kupanje navrati oko 700 tisuća Zagrepčana i gostiju iz Hrvatske.

Od otvaranja modernog kupališta s tri bazena 1972. godine do 1991., kada su u pripadajući hotel smješteni prognanici, kad su bazeni bili prestali s radom, Šmidhen je bio zagrebačka rivijera. Najposjećeniji je bio prije uređenja kupališta na Jarunu uoči Univerzijade 1987. godine. Tradicionalne svibanjske biciklijade Večernjeg lista vozilo je više od petnaest tisuća Zagrepčana, a na njima su svirali najpoznatiji pop i rock bendovi tog vremena.  

Kako je nestao Šmidhen

Index je istražio priču o nestanku Šmidhena te upitao sve uključene u priču o novom Fantasylandu ima li šanse da se on ikada izgradi.

"Naravno da želimo izvesti naš projekt, a sada se zbog svega sudimo s državom", kaže za Index Slaven Čolak, vlasnik tvrtke Fantazija projekt i investitor u Fantasyland, koji je trebao preporoditi Šmidhen. Tvrtke koje spadaju u grupaciju Fantazija projekt tužile su, naime, nekadašnji Fond za privatizaciju zbog otezanja odobravanja parcelizacijskog elaborata kojim bi se mogla započeti izgradnja novih objekata.

Ovih dana izgubile su prvu parnicu.

"Prije svega, potrebno je istaknuti da se ne radi o pravomoćnoj sudskoj presudi, već o prvostupanjskoj presudi suda u jednom od sveukupno do sada pokrenutih dvadeset postupaka društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) te Republike Hrvatske, a vezano uz više desetaka teških oblika zlouporaba i nezakonitosti državnih i pravosudnih tijela i institucija kojima se kontinuirano od 2009. pa sve do danas, sada već 15 godina, onemogućuje realizacija projekta Fantasyland Šmidhen", kaže za Index Slaven Čolak i objašnjava: "Predmetna presuda za projekt Fantasyland Šmidhen ne znači ama baš ništa jer se radi samo o prvostupanjskoj presudi i "kupovanju" vremena, a što će prouzročiti znatno veće troškove koje će u konačnici snositi CERP i Republika Hrvatska, koja je osnivač i vlasnik CERP-a te koja sukladno zakonu i jamči za sve obveze CERP-a."

"Onemogućeni smo u realizaciji projekta i korištenju dugoročnih kreditnih sredstava za gradnju projekta sukladno planiranoj dinamici, što je prouzročilo enormnu štetu s obzirom na izgubljenu dobit iz poslovanja, koja na godišnjoj razini iznosi 16.120.000 eura", stoji u tužbi koju Trgovački sud nije uvažio.

Sudske drame

Cijela priča pomalo nalikuje i na "sudske drame", filmove koji se bave pravosudnom praksom. "Radi se o predmetu koji pred Trgovačkim sudom u Zagrebu traje jedanaest godina i u kojem se izmijenilo pet sudaca. Njima su predmeti dodjeljivani protivno zakonu i procedurama nasumične dodjele predmeta", kaže za Index Slaven Čolak, dodajući kako je tražio inspekcijski nadzor nad spomenutim sudom te da je o svemu pisao i premijeru Andreju Plenkoviću.

U Centru za restrukturiranje i prodaju, CERP-u, koji je naslijedio Fond za privatizaciju, paradoksalno tvrde da nemaju spoznaja o tome ima li Republika Hrvatske ikakve suvlasničke veze s prostorom bivšeg Šmidhena.

"CERP ne upravlja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske niti raspolaže podacima o vlasništvu nad nekretninama, slijedom čega navedeni upit predlažemo uputiti Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine", kaže za Index glasnogovornica Tijana Hrvojević Matković.

Iako je neobično da CERP nema podataka o državnoj imovini koju "restrukturira", odgovor smo potražili u spomenutom ministarstvu, ali ga nismo dobili. Ipak, iz javnih podataka jasno je kako je koncesija dodijeljena tvrtki Fantazija projekt te kako je 74 posto zemljišta još uvijek u državnom vlasništvu. Koncesiju je ustupio Fond za privatizaciju, čiji je CERP – pravni sljednik.

Ipak, u toj instituciji ne osporavaju sudske procese koje vode oko nekadašnjeg Šmidhena. "Glede 'odnosa s tvrtkom Fantasyland', ističemo kako CERP nije ni u kakvim odnosima s navedenom tvrtkom osim široj javnosti već poznatim sporovima u kojima još nije donesena sudska odluka te iz opravdanih razloga ne možemo komentirati predmetno", dodaje glasnogovornica Tijana Hrvojević Matković.

Zbrka sa sudskim sporovima nije mala – iako je objavljeno kako je CERP nepravomoćno "pobijedio" u jednom od njih, preostaje ih još dvadesetak.

Revitalizacija Šmidhena

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot objašnjava za Index kako je Šmidhen ono što tom gradu nedostaje.

"Revitalizacija Šmidhena prvenstveno bi poboljšala kvalitetu života građana grada Samobora te bi dala veliki zamah samoborskom turizmu i gospodarstvu. Šmidhen je oduvijek privlačio velik broj posjetitelja, a iskoristio bi se i veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma i plivačkih sportova. Nažalost, ono što je od omiljenog kupališta u Samoboru ostalo je nostalgično sjećanje brojnih Samoboraca i Zagrepčana o uživanju na Šmidhenu.

Tvrtka Fantazija projekt, koja je prije 15 godina od države i grada dobila pravo građenja na zemljištu na kojem se nekada nalazio Šmidhen na period od 50 godina, do danas nije uspjela realizirati projekt vodenog parka s hotelom. Nažalost, zbog tog slučaja vode se sudski procesi. Gradu Samoboru su, zbog nečijih prijašnjih odluka, ruke vezane u ovom slučaju, a što će i hoće li jednog dana na tom prostoru biti vodeni park, nemoguće je predvidjeti dok procesi, koji traju godinama, ne dobiju sudski epilog. Kako će sudski procesi završiti, ne želim prejudicirati niti komentirati jer još uvijek traju, no činjenica je da traju predugo", rekla nam je Petra Škrobot.

Priča o nestanku Šmidhena složena je pretvorbeno-političko-sudska saga, čiji je početak u srpnju 2006. godine. Tada je Boris Šimunić, ondašnji poslovni suradnik Slavena Čolaka, za 34 milijuna kuna na javnoj dražbi kupio objekte Šmidhena. Početna cijena od 12.4 milijuna kuna premašena je za dvjesto posto.

Prije toga, u ratnim i poratnim godinama, hotel i drugi objekti bili su u vlasništvu tvrtke Prodex, koja je otišla u stečaj. Prognanici su u njemu boravili devet godina, a sama prodaja bila je oglašena šest godina.

"Kupljeno je sto posto vlasništva hotela, motela, bazena i ostalih objekata površine 50.000 kvadratnih metara te pripadajuće zemljište Šmidhen, kojeg je suvlasnik bio i tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju. Zemljište Šmidhen i objekti koji su kupljeni na javnoj dražbi i za koje nekretnine je Trgovački sud u Zagrebu izdao rješenje o vlasništvu uneseni su u temeljni kapital društva Fantazija projekt, osnovanog 2007. godine zbog realizacije tog projekta.

O svemu tome upoznati su i Hrvatski fond za privatizaciju i Vlada Republike Hrvatske, slijedom čega je HFP izradio prijedlog ugovora o osnivanju prava građenja za dio zemljišta Šmidhen, koje se nalazilo u suvlasništvu HFP-a i društva Fantazija projekt d.o.o", objašnjava Slaven Čolak i napominje: "U izradi prijedloga ugovora o osnivanju prava građenja sudjelovao je i DORH, koji je zastupala tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj Šipek, koja je sudjelovala u davanju smjernica za izradu elemenata ugovora o pravu građenja.

U ugovor na prijedlog DORH-a ugrađena je i ugovorna odredba da Fond (HFP) ima pravo zatražiti reviziju ispunjenja ugovornih obveza. Ugovor o pravu građenja je zaključen 2007. godine uz suglasnost vlade, ispred koje je suglasnost potpisala tadašnja zamjenica predsjednika vlade Ive Sanadera, Jadranka Kosor", temeljito se prisjeća Čolak davnih godina, kada je izgledalo kako će na Šmidhenu izrasti Fantazija.

Fantasyland

U listopadu 2009. godine Grad Samobor izdao je lokacijsku dozvolu za izgradnju vodenog parka na prostoru samoborskog Šmidhena, dok je tvrtka Fantazija projekt najavila traženje građevinske dozvole i početak radova na Fantasylandu. U to vrijeme tražili su se i radnici koji će tamo biti zaposleni.

Očekivalo se kako će izgradnja započeti 2010. godine i trajati do najkasnije 2012. Do tada je dio postojećih objekata, uključujući hotele i bazene, srušen ili sravnjen sa zemljom.

Ali, već u prosincu 2009. dolazi do obrata koji je Slavena Čolaka poslao u zatvor, a zatim i povezao s aferom "HPB bankomat". Čolaka i njegovu tvrtku prijavili su upravo poslovni partneri – Hrvatski fond za privatizaciju, čiji je predsjednik bio Vedran Duvnjak – a optužbe su bile iz sfere gospodarskog kriminala. Sporno je bilo i pravo građenja, koje je još uvijek osporeno.

U kriminalističkoj istrazi sudjelovali su USKOK i DORH. Fond za privatizaciju pokrenuo je pred općinskim sudom u Samoboru postupke zabrane raspolaganja nekretninama i cjelokupnim zemljištem Šmidhen, predviđenim za izgradnju vodenog i zabavnog parka i hotelskog kompleksa Fantasyland, stavljajući privremene mjere i zabilježbe privremene mjere u zemljišnim knjigama, onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju izgradnje projekta.

Sve prijave za privredni kriminal protiv Slavena Čolaka i Fantazija projekta odbačene su tek 30. svibnja 2018. drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Osijeku. Postupci pokrenuti pred Općinskim sudom u Samoboru također su završili u korist Fantazije, ali od novih bazena nije bilo ništa.

"Realizacija projekta Fantasyland nije niti moguća u okolnostima kada se pravo građenja nalazi pod zabilježbama sporova pokrenutih od strane HFP-a kao ugovorne strane iz ugovora o pravu građenja i njegovih pravnih sljednika koji su kao ugovorna strana i pred sudom i pred Državnim odvjetništvom, bez ikakve zakonske i pravne osnove, neosnovano osporavali pravo vlasništva društvu Fantazija projekt d.o.o. te lažno prijavljivali i neistinito navodili da Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen, lažno prijavljivali Državnom odvjetništvu da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine, lažno prijavljivali da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari i tako dalje," kaže Slaven Čolak, koji sada traži obeštećenje za izgubljenu dobit nakon dugogodišnjih sudskih procesa.

Važno je napomenuti kako je Čolak oslobođen i u aferi "HPB bankomat" presudom Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. godine. Za tu presudu trebalo je 14 godina.  

Kraj sudske trakavice

Vlasnik Fantazija projekta kaže da su nestanak Šmidhena i nemogućnost izgradnje novog odgovorni svi oni koji "odbijaju postupati po ugovoru o pravu građenja koji je između HFP-a i društava Fantazija zaključen uz suglasnost vlade te koji je i na današnji dan aktivan i na snazi."

Nakon okončanja sudske trakavice, u siječnju 2019. godine održan je sastanak u kabinetu ministra državne imovine Gorana Marića, na kojem je, prema tvrdnjama Slavena Čolaka, dogovoren nastavak izgradnje između njegove tvrtke, ministarstva i CERP-a kao nasljednika Fonda za privatizaciju. Razgovarano je i o nagodbi od milijardu i 600 milijuna eura, koju je procijenila tvrtka BDO te na koju predstavnici državnih tijela nisu imali primjedbi.

Doduše, na tome je sve i ostalo. Nagodba nije postignuta, a recentna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu u jednom od procesa što ga je pokrenula Fantazija pokazuje kako će procedura trajati dok i na području bazena ne izraste prava šuma. Lokacija gdje su se nalazili hotel, motel i zatvoreni bazeni izgleda već kao vrh Samoborskog gorja, a ne kao turistički kupališni kompleks.

"Ne postoji iznos koji može nadoknaditi petnaest godina progona i trajanja sudskih postupaka, boravak u istražnom pritvoru, izloženost medijskom linču, uništavanje projekta i na njemu angažiranih tvrtki, a pogotovo gubitke ljudskih života u neposrednom okruženju", kaže Indexu Slaven Čolak i dodaje kako će "projekt Fantasyland Šmidhen zasigurno biti i realiziran nakon što Vlada RH otkloni sve prepreke realizaciji projekta, koje kontinuirano traju još od 2009. godine."

Državna tijela, nažalost, nisu spremna za opsežniji komentar. Index je dobio na uvid dokumentaciju i presude kojima raspolaže Fantazija projekt.

U Gradu Samoboru izražavaju žaljenje što nije došlo do izgradnje novih bazena. Posljednjih godina sve se više govori o izgradnju novog gradskog bazena na području nekadašnje vojarne, ali to svakako ne bi bio turistički kompleks poput Fantasylanda.

Šmidhen je nestao u raljama pretvorbe, birokracije i mutnim poslovima tajkuna

"Samobor doživljava investicijski procvat potaknut dobrom poslovnom klimom i nižim porezima te je kvaliteta života na visokoj razini. Bazeni bi se dobro nadogradili na sve pozitivno što se događa u Samoboru jer bi se otvorila nova radna mjesta, a Samobor bi s novim sadržajem ostvario niz pozitivnih učinaka u turističkom, gospodarskom i sportskom aspektu.  

Samoboru trebaju bazeni u turističkom i sportskom smislu te mi određene planove po tom pitanju imamo, ali ne želim ništa obećavati dok ne stvorimo preduvjete za realizaciju projekta koji bi omogućio da plivačka sezona u Samoboru traje ne samo u ljetnim mjesecima već čitavu godinu. Osim rekreacije, važno je da budući bazen omogući razvoj plivačkog sporta kroz održavanje treninga, ali i sportskih natjecanja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Vodeni park s hotelom i ostalim sadržajima na području nekadašnjeg Šmidhena je jedna sasvim druga, željena, ali, čini se u trenutnim okolnostima, teško ostvariva priča", izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Prethodnik gradonačelnice Škrobot, Ljudevit Šmidhen, još je 1862. godine napravio kupalište na termalnom vrelu u Sv. Heleni u širem središtu Samobora, gdje se kasnije razvilo kupalište nazvano po njemu. To je potaknulo razvoj turizma, koji se naročito razmahao nakon izgradnje gradske željeznice, Samoborčeka, 1901. godine. Treba li napomenuti – Samoborček je sve do ukidanja 1.1.1980. imao stajalište ispred kupališta Šmidhen.

Na pitanje gdje je, doslovno, nestao Šmidhen kakvog su poznavale stotine tisuća Zagrepčana, Samoboraca i Slovenaca – u to je vrijeme bio znatno veći od Čateža – odgovor je očit. Nestao je u raljama pretvorbe i državne birokracije, u neopisivim poslovnim putovima hrvatskih tajkuna i u labirintima sudskog podzemlja.